Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Logo turnira
EHF Euro 2026. bilo je sedamnaesto izdanje Europskog prvenstva u rukometu koje se od 15. siječnja do 1. veljače 2026. godine održalo u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. Bio je to drugi put u historiji natjecanja da su tri zemlje organizirale turnir, nakon 2020. godine, kada su Norveška i Švedska također bile među organizatorima turnira. Turnir se igrao u četiri dvorane u četiri grada, dva u Švedskoj (Kristianstad i Malmö) te po jednom u Danskoj (Herning) i Norveškoj (Bærum). Finale se igralo u Herningu. Kao i ranije, na turniru su sudjelovale 24 reprezentacije, a format natjecanja ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno izdanje.
Branitelj naslova bila je Francuska, koja je dvije godine ranije u finalu pobijedila Dansku, a koja je ispala u drugom krugu natjecanja. Danska je, kao domaćin, osvojila svoje treće europsko zlato, pobijedivši u finalu Njemačku 34:27. U utakmici za broncu, Hrvatska je tijesno (34:33) pobijedila Island. Najboljim igračem turnira proglašen je danski reprezentativac Mathias Gidsel, koji je ujedno bio i najbolji strijelac turnira s rekordnih 68 golova, dok je njemački reprezentativac Andreas Wolff drugi put za redom, a treći put ukupno, proglašen najboljim golmanom turnira.
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
Aktualni događaji
Dara
- 17. maja – U Beču održan 70. jubilarni Eurosong. Historijsku prvu pobjedu odnijela je Bugarska, koju je predstavljala Dara (na slici) s pjesmom "Bangaranga".
- 12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
- 9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
- 8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
- 1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
- 19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
- Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)
Na današnji dan
_01.jpg)
- 1609. – Izdavač Thomas Thorpe u Londonu tiskao, možda i protiv autorove volje, prvo izdanje soneta Williama Shakespearea.
- 1799. – Rodio se Honoré de Balzac, francuski pisac i glavni predstavnik kritičkog realizma, prvi profesionalni pisac u historiji te autor osebujne Ljudske komedije.
- 1873. – Levi Strauss i Jacob Davis dobili su patent za plave jeans hlače s bakrenim dugmadima.
- 1882. – Njemačko Carstvo, Kraljevina Italija i Austro-Ugarska Monarhija formirale su Trojni savez.
- 1908. – Rodio se američki glumac James Stewart (na slici), najpoznatiji po ulogama u vesternima, brojnim dramskim filmovima (Divan život), Hitchcockovim filmovima (Prozor u dvorište, Vrtoglavica) te Priči iz Philadelphije, za koju je dobio Oscara.
Slika sedmice
Izvanredna sudska vijeća pri kambodžanskim sudovima (ECCC; francuski: Chambres extraordinaires au sein des tribunaux cambodgiens, CETC; kmerski: អង្គជំនុំជម្រះវិសាមញ្ញក្នុjងតុលាការកម្ពុជា), kolokvijalno znana kao Kambodžanski tribunal, bila su posebna kaznena sudska vijeća utemeljena s ciljem procesuiranja najviših preživjelih dužnosnika Crvenih Kmera za zločine počinjene u sklopu kambodžanskog genocida. Iako se radilo o nacionalnom sudu, isti je bio nastao kao posljedica dogovora između kambodžanske vlade i Ujedinjenih nacija, čime je dobio karakter mješovitog (hibridnog) međunarodnog suda. Suci koji su sudili u sklopu izvanrednih vijeća bili su i domaći i strani suci. Sjedište suda bilo je u Phnom Penhu, a formalno je nastao 1997. godine.
Zločini obuhvaćeni djelovanjem suda uključivali su teška kršenja kaznenopravnog zakonodavstva Kambodže, međunarodnog humanitarnog prava i običaja te kršenja međunarodnih konvencija kojih je Kambodža potpisnica; među konkretna kaznena djela procesuirana pred sudom spadalo si zločini protiv čovječnosti, ratni zločini te genocid. Vremenski period obuhvaćen djelovanjem suda počinje 17. travnja 1975., a završava 6. siječnja 1979. godine. Glavni cilj suda bio je, kako ga je odredio on sam, zadovoljenje pravde, odnosno pružanje pravosudne satisfakcije žrtvama Crvenih Kmera, ali i pružanje rehabilitacijske podrške žrtvama te obrazovanje mlađih generacija o strahotama režima. Nakon odbijanja žalbe Khieua Samphana i činjenice da više nije bilo dužnosnika Crvenih Kmera za procesuiranje, sud je formalno raspušten u prosincu 2022. godine.
Autor: Kaidor
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.416.070 članaka, od čega je 461.604 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 353.709 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
- Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
- Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik