Istaknuti članak
Poster filma
Straume (na srpskohrvatskom govornom području distribuiran kao Poplava) je nezavisni distopijski pustolovni animirani film iz 2024. godine koji je režirao Gints Zilbalodis. Zilbalodis je zajedno s Matīssom Kažom napisao i scenarij te producirao film. Film je latvijsko-francusko-belgijska koprodukcija, a prezentira priču o mački koja zajedno s drugim životinjama pokušava preživjeti u naizgled postapokaliptičnom svijetu u kojem razina vode drastično raste. Film nema dijaloga ni govornih uloga.
Produkcija je započela 2019. godine i trajala je ukupno pet i pol godina. Film je u cijelosti izrađen u slobodnom programu Blenderu, a Zilbalodis je otkrio da su mu inspiracije za film bili Jacques Tati i Miyazakijev anime Mirai Shōnen Konan. Pri produkciji nije korištena knjiga snimanja niti je film imao izbačenih scena u konačnoj verziji.
Straume je premijerno prikazan 22. svibnja 2024. na Filmskom festivalu u Cannesu u sekciji Un Certain Regard, a 29. kolovoza iste godine imao je premijeru u latvijskim kinima. Film je apsolutno oduševio kritičare te je oborio nekoliko latvijskih box office rekorda, postavši najgledaniji latvijski film svih vremena u kinima. Dobio je niz međunarodnih nagrada, uključujući i Oscar za najbolji animirani film, a bio je nominiran i za Oscar za najbolji strani film, prvi latvijski film s nominacijom u toj kategoriji. Dobio je i Zlatni globus za najbolji animirani film. Obje nagrade danas su izložene u Latvijskom nacionalnom umjetničkom muzeju.
Jeste li znali...
Primjer EAN-13 bar-koda za označavanje trgovačkih proizvoda
- ... da je prvi prodani proizvod skeniran bar-kodom bio paketić žvakaćih guma 1974. godine?
- ... da je La Rinconada jedno od najviših stalno naseljenih mjesta na svijetu?
- ... da je lik Corta Maltesea vizuelno vezan uz glumca Burta Lancastera?
- ... da hiljade morskih životinja ugibaju zbog gutanja plastičnih predmeta?
- ... da Antarktik sadrži većinu slatke vode na Zemlji u obliku leda?
- ... da se ime Španije u jednoj etimološkoj tradiciji povezuje sa zečevima?
- ... da trudnoća oposuma traje znatno kraće nego trudnoća slona?
- ... da igra Čovječe, ne ljuti se pripada porodici igara trkaćeg tipa?
Aktualni događaji
Španska reprezentacija s peharom svjetskih prvaka
- 31. jula – Oko 60.000 migranata prešlo je marokansko-špansku granicu kod Ceute, pri čemu su poginule najmanje 83 osobe.
- 21. jula – Supredsjednik Nikaragve Daniel Ortega najavio je ukidanje svih budućih izbornih procesa u zemlji.
- 19. jula – Pobjedom nad Argentinom nakon produžetaka (1:0), Španija je po drugi put u historiji postala svjetski prvak (na slici). Najboljim igračem turnira proglašen je španski kapetan Rodri, dok je najbolji strijelac na turniru s 10 golova bio francuski kapetan Kylian Mbappé.
- 24. juna – Sjeverozapadnu i središnju Venezuelu pogodila su dva uzastopna potresa magnitude 7,2 i 7,5 Mw. Najmanje 188 osoba je poginulo, a preko 40.000 osoba vodi se kao nestalo.
- 23. juna – U Boliviji su uklonjene posljednje cestovne blokade i obustavljeni masovni antivladini protesti na temelju sporazuma administracije predsjednika Rodriga Paza i Bolivijskog radničkog centra. Protesti su izbili na Međunarodni praznik rada, a doveli su do najmanje 17 smrtnih slučajeva.
Na današnji dan
- 1897. – Engleski liječnik Ronald Ross u Indiji potvrdio da je komarac prijenosnik malarije, što će mu 1902. godine donijeti Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.
- 1906. – U Koprivnici preminuo Josip Kozarac, značajni pisac hrvatskog realizma i autor pripovijetke "Tena".
- 1911. – Zaposlenik muzeja i italijanski patriot Vincenzo Peruggia ukrao je Leonardovu Mona Lisu iz Louvrea (na slici) , vjerujući kako slavno djelo italijanske umjetnosti treba biti vraćeno u domovinu. Nakon što ju je dvije godine držao u vlastitom stanu, uhvaćen je prilikom pokušaja prodaje te je slika vraćena u Louvre početkom 1914. godine.
- 1959. – Predsjednik Dwight Eisenhower potpisao izvršnu uredbu kojom je Havaje proglasio 50. saveznom državom u sklopu Sjedinjenih Američkih Država.
- 1968. – Vojska četiriju članica Varšavskog pakta izvršila uspješnu invaziju na Čehoslovačku i tako zaustavila reforme koje je Alexander Dubček pokušao provesti u sklopu Praškog prolječa te ojačala komunističku diktaturu u toj zemlji. Rumunjski diktator Nicolae Ceaușescu javno će osuditi invaziju.
