Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
EHF Euro 2026. bilo je sedamnaesto izdanje Europskog prvenstva u rukometu koje se od 15. siječnja do 1. veljače 2026. godine održalo u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. Bio je to drugi put u historiji natjecanja da su tri zemlje organizirale turnir, nakon 2020. godine, kada su Norveška i Švedska također bile među organizatorima turnira. Turnir se igrao u četiri dvorane u četiri grada, dva u Švedskoj (Kristianstad i Malmö) te po jednom u Danskoj (Herning) i Norveškoj (Bærum). Finale se igralo u Herningu. Kao i ranije, na turniru su sudjelovale 24 reprezentacije, a format natjecanja ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno izdanje.
Branitelj naslova bila je Francuska, koja je dvije godine ranije u finalu pobijedila Dansku, a koja je ispala u drugom krugu natjecanja. Danska je, kao domaćin, osvojila svoje treće europsko zlato, pobijedivši u finalu Njemačku 34:27. U utakmici za broncu, Hrvatska je tijesno (34:33) pobijedila Island. Najboljim igračem turnira proglašen je danski reprezentativac Mathias Gidsel, koji je ujedno bio i najbolji strijelac turnira s rekordnih 68 golova, dok je njemački reprezentativac Andreas Wolff drugi put za redom, a treći put ukupno, proglašen najboljim golmanom turnira.
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
- ... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
- ... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?

Aktualni događaji
- 17. maja – U Beču održan 70. jubilarni Eurosong. Historijsku prvu pobjedu odnijela je Bugarska, koju je predstavljala Dara (na slici) s pjesmom "Bangaranga".
- 12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
- 9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
- 8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
- 1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
- 19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
- Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)
Na današnji dan
- 1703. – Ruski car Petar I Veliki izgradio Petropavlovsku utvrdu, što se smatra osnivanjem današnjeg Sankt Peterburga (na slici Peterhof).
- 1868. – U Mostaru se rodio Aleksa Šantić, jedan od najznačajnijih pjesnika s pordučja Jugoslavije.
- 1905. – Ruske i japanske snage otpočele pomorsku bitku kod Tsushime, najveću i najvažniju bitku Rusko-japanskog rata.
- 1937. – Službeno je otvoren most Golden Gate, tada najveći viseći most na svijetu, koji je povezivao San Francisco s okrugom Marin.
- 1942. – U sklopu tajne Operacije Anthropoid, češki agenti Jan Kubiš i Jozef Gabčík smrtno ranili Reinharda Heydricha, nacističkog upravitelja Češke i Moravske te ratnog zločinca. Preminuo je u bolnici nakon nekoliko dana.
Slika sedmice
Današnje ptice odlikuju perje, kljun bez zuba, polaganje jaja sa čvrstom ljuskom, visoka stopa metabolizma, srce s dvije klijetke i dvije pretklijetke, te lagan, ali jak skelet. Mnoge ptice imaju prednje udove razvijene kao krila kojima mogu letjeti, iako su nojevke i nekoliko drugih, poglavito endemskih otočnih vrsta, izgubile tu sposobnost.
Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na selidbe u udaljene krajeve, a još više ih poduzima migracije koje su kraće i manje regularne. Ptice su društvene životinje i komuniciraju vizualnim signalima, glasovnim pozivima i pevanjem, sudeluju u društvenom ponašanju što uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za jato. Neke vrste ptica su isključivo monogamne, druge prvenstveno monogamne uz povremeno parenje s drugim jedinkama. Druge vrste su poligamne ili poliandrične. Jaja obično polažu u gnijezdima gdje se ona inkubiraju, i većina ptica produljeno vreme provodi u podizanju mladih nakon izlijeganja.
Izvor: Alton, Eduard d'; Pander, Christian Heinrich, Die vergleichende Osteologie (između 1821. i 1828.)
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.472.872 članka, od čega je 461.618 na srpskohrvatskom.
Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 356.402 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
- Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
- Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikifunkcije
Katalog kompjuterskih funkcija -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik
