Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Logo turnira
EHF Euro 2026. bilo je sedamnaesto izdanje Europskog prvenstva u rukometu koje se od 15. siječnja do 1. veljače 2026. godine održalo u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. Bio je to drugi put u historiji natjecanja da su tri zemlje organizirale turnir, nakon 2020. godine, kada su Norveška i Švedska također bile među organizatorima turnira. Turnir se igrao u četiri dvorane u četiri grada, dva u Švedskoj (Kristianstad i Malmö) te po jednom u Danskoj (Herning) i Norveškoj (Bærum). Finale se igralo u Herningu. Kao i ranije, na turniru su sudjelovale 24 reprezentacije, a format natjecanja ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno izdanje.
Branitelj naslova bila je Francuska, koja je dvije godine ranije u finalu pobijedila Dansku, a koja je ispala u drugom krugu natjecanja. Danska je, kao domaćin, osvojila svoje treće europsko zlato, pobijedivši u finalu Njemačku 34:27. U utakmici za broncu, Hrvatska je tijesno (34:33) pobijedila Island. Najboljim igračem turnira proglašen je danski reprezentativac Mathias Gidsel, koji je ujedno bio i najbolji strijelac turnira s rekordnih 68 golova, dok je njemački reprezentativac Andreas Wolff drugi put za redom, a treći put ukupno, proglašen najboljim golmanom turnira.
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
Aktualni događaji
Dara
- 17. maja – U Beču održan 70. jubilarni Eurosong. Historijsku prvu pobjedu odnijela je Bugarska, koju je predstavljala Dara (na slici) s pjesmom "Bangaranga".
- 12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
- 9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
- 8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
- 1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
- 19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
- Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)
Na današnji dan
- 1681. – U Madridu umro Pedro Calderón de la Barca, španjolski dramatičar i jedna od ključnih figura barokne književnosti.
- 1865. – Rodio se Pieter Zeeman, nizozemski fizičar i nobelovac, zaslužan za otkriće cijepanja spektralnih linija u magnetskom polju, što će u njegovu čast biti nazvano Zeemanov efekt.
- 1944. – Nijemci započeli desant na bosanskohercegovački grad Drvar s ciljem ubijanja partizanskog vođe Josipa Broza Tita. Tito je preživio napad, a ovaj dan se u SFR Jugoslaviji slavio kao Dan mladosti, odnosno Titov rođendan.
- 1965. – Muhammad Ali porazio je, u njihovom drugom međusobnom meču, dotadašnjeg prvaka u teškoj kategoriji Sonnyja Listona i tako se okrunio naslovom svjetskog boksačkog prvaka u teškoj kategoriji.
- 1977. – Premijerno prikazan film Ratovi zvijezda (poster na slici), prvi dio originalne trilogije Georgea Lucasa koji će, uz još šest kasnije izdanih filma iz glavnog kontinuiteta, postati jedan od najpopularnijih i najuspješnijih serijala u historiji filma.
Slika sedmice
_(7690912168).jpg)
Ptice (Aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kičmenjaka koji polažu jaja. Ptice su tijekom jure evoluirale od dinosaura podreda Theropoda, a najranija poznata ptica iz kasne jure je Archaeopteryx. Veličinom variraju od sitnih kolibrića do krupnih nojeva. Postoji između 9 i 10 hiljada poznatih vrsta ptica i najraznovrsniji su razred među kopnenim kičmenjacima (Terapoda).
Današnje ptice odlikuju perje, kljun bez zuba, polaganje jaja sa čvrstom ljuskom, visoka stopa metabolizma, srce s dvije klijetke i dvije pretklijetke, te lagan, ali jak skelet. Mnoge ptice imaju prednje udove razvijene kao krila kojima mogu letjeti, iako su nojevke i nekoliko drugih, poglavito endemskih otočnih vrsta, izgubile tu sposobnost.
Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na selidbe u udaljene krajeve, a još više ih poduzima migracije koje su kraće i manje regularne. Ptice su društvene životinje i komuniciraju vizualnim signalima, glasovnim pozivima i pevanjem, sudeluju u društvenom ponašanju što uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za jato. Neke vrste ptica su isključivo monogamne, druge prvenstveno monogamne uz povremeno parenje s drugim jedinkama. Druge vrste su poligamne ili poliandrične. Jaja obično polažu u gnijezdima gdje se ona inkubiraju, i većina ptica produljeno vreme provodi u podizanju mladih nakon izlijeganja.
Izvor: Alton, Eduard d'; Pander, Christian Heinrich, Die vergleichende Osteologie (između 1821. i 1828.)
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.457.542 članka, od čega je 461.614 na srpskohrvatskom.
Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 355.473 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
- Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
- Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikifunkcije
Katalog kompjuterskih funkcija -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik