Portal:Kemija

uredi   Portal o kemiji Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima. Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava. uredi   Izdvojeni članak Kisik je na sobnoj temperaturi plin. Kisik se javlja u molekularnom obliku kao spoj dva atoma kisika, (kada se molekula obilježava s O2) i kao spoj tri atoma kisika, (kada se molekula obilježava s O3). Molekula O3 naziva se ozon, ključni dio zemljine atmosfere. Kisik su krajem 18.st. otkrili,neovisno jedan o drugom,švedski ljekarnik Scheele i Joseph Priestly. Pravo objašnjenje i značenje njihovog otkrića dao je Antoine Laurent de Lavoisier,1779,ustanovio je da se zrak sastoji od dvaju plinova čiji je omjer 1:4,a nazvao ih je oxygen i azot. Dokazao je da su reakcije gorenja,disanja i hrđanja u biti istovrsne reakcije - reakcije oksidacije. Kao elementarna tvar kisik je jedan od glavnih sastojaka zraka – volumni udio kisika u zraku je 21%. Na sobnoj temperaturi je bezbojan plin, bez mirisa, okusa, teži je od zraka, ne gori ali podržava gorenje, kemijski je vrlo aktivan. Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izdvojeni članci uredi   Izabran životopis John Dalton Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. - Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar Drže ga osnivačem moderne kemije. Proglasivši zakon o neuništivosti materije osnovom kemijskih zbivanja, uvodi egzaktne fizikalne metode mjerenja u kemijska istraživanja. Utvrdio je sastav zraka i prirodu kisika, te njegovu ulogu u sagrijevanju i disanju. Do sredstava za svoja istraživanja dolazio je zakupništvom ubiranja poreza, ali kada su zakupnici u revoluciji kolektivno osuđeni na smrt, i on 1794. dolazi pod giljotinu. U trenutku dok je gomila nazdravljala njegovoj smrti netko je rekao: "Bio je dovoljan trenutak da padne ta glava, a trebat će sto godina da se rodi slična." Pročitaj cijeli članak | Prijašnje izabrane biografije uredi   Izabrana slika Molekula alkohola glicerola. --Galerija-- uredi   Članci Osnove Znanstvena metoda • SI osnovne jedinice • Značajni brojevi • Atom • Orbitale • Periodni sustav elemenata • Izomeri • Alotropi • Izotopi • Ion Elektronska konfiguracija • Atomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blok • Elektronegativnost • Ionizacijska energija • Elektronski afinitet Kemikalije i odnosi Sustavna imena • Kemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska veza • Kemijski polaritet • Kemijska jednadžba • Kemijska reakcija • Boje kemikalija Kvantitativna kemija mol • Avogadrova konstanta • Stehiometrija • Termokemija • Hessov zakon • Kalorimetrija Stanja tvari Kinetička teorija plinova • Idealni plin • Fizika čvrstog stanja • Otopine • Koncentracija otopina • Koloidna svojstva • Kemijska ravnoteža • Le Chatelierovo načelo • Topljivost • Ukapljivanje • Efekt zajedničkog iona Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i baza • Jake kiseline • Slabe kiseline • pH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vode • Titracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija Kinetika i termodinamika Kemijska kinetika • Stope reakcije • Spontani procesi • Entalpija • Entropija -- Gibbsova slobodna energija • Nuklearna kemija • Biokemija Povijest kemije Alkemija • Podrijetlo kemije • Otkriće kemijskih elemenata • Nobelova nagrada za kemiju Poznati kemičari Marie Curie • Pierre Curie • John Dalton • Jöns Jakob Berzelius • Dmitrij Ivanovič Mendeljejev • Antoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest Rutherford • Louis Pasteur • Sir Humphry Davy • Paracelsus • Vladimir Prelog • Lavoslav Ružička uredi   Kategorije Kemija Kemičari U izradi, Kemija Kemija po godinama Kemijski predlošci Grane kemije Kemijska industrija Kemijske formule Koncepti u kemiji Opća kemija Povijest kemije uredi   Periodni sustav elemenata Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 ↓ Perioda 1 1 H 2 He 2 3 Li 4 Be 5 B 6 C 7 N 8 O 9 F 10 Ne 3 11 Na 12 Mg 13 Al 14 Si 15 P 16 S 17 Cl 18 Ar 4 19 K 20 Ca 21 Sc 22 Ti 23 V 24 Cr 25 Mn 26 Fe 27 Co 28 Ni 29 Cu 30 Zn 31 Ga 32 Ge 33 As 34 Se 35 Br 36 Kr 5 37 Rb 38 Sr 39 Y 40 Zr 41 Nb 42 Mo 43 Tc 44 Ru 45 Rh 46 Pd 47 Ag 48 Cd 49 In 50 Sn 51 Sb 52 Te 53 I 54 Xe 6 55 Cs 56 Ba * 72 Hf 73 Ta 74 W 75 Re 76 Os 77 Ir 78 Pt 79 Au 80 Hg 81 Tl 82 Pb 83 Bi 84 Po 85 At 86 Rn 7 87 Fr 88 Ra ** 104 Rf 105 Db 106 Sg 107 Bh 108 Hs 109 Mt 110 Ds 111 Rg 112 Cn 113 Nh 114 Fl 115 Mc 116 Lv 117 Ts 118 Og * Lantanoidi 57 La 58 Ce 59 Pr 60 Nd 61 Pm 62 Sm 63 Eu 64 Gd 65 Tb 66 Dy 67 Ho 68 Er 69 Tm 70 Yb 71 Lu ** Aktinoidi 89 Ac 90 Th 91 Pa 92 U 93 Np 94 Pu 95 Am 96 Cm 97 Bk 98 Cf 99 Es 100 Fm 101 Md 102 No 103 Lr Skupine periodnog sustava Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1 Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3 Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali. Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje. Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi. Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis

Purge server cache