Wikipedia

Diskriminacija

Diskriminacija je proces pravljenja nepravednih ili predrasudnih razlika između ljudi na osnovu grupa, klasa ili drugih kategorija kojima pripadaju ili za koje se smatra da pripadaju,[1] kao što su rasa, spol, starost, religija, fizička privlačnost ili seksualna orijentacija.[2] Diskriminacija obično dovodi do toga da se grupe nepravedno tretiraju na osnovu percipiranih statusa zasnovanih na etničkim, rasnim, rodnim ili religijskim kategorijama.[2][3] To uključuje uskraćivanje članovima jedne grupe mogućnosti ili privilegija koje su dostupne članovima druge grupe.[4]

Afroamerikanac koji pije iz rasno odvojenog hladnjaka za vodu s oznakom "Obojeno", u Oklahoma Cityju c. 1939

Diskriminacija (lat. discriminare) znači odvajati odnosno praviti razliku između pojedinaca ili skupine ljudi na osnovu njihovih socijalnih, etničnih, vjerskih, rasnih, spolnih, starosnih ili drugih osobina. Ovo uključuje i tretman pojedinca ili grupe na osnovu njihovog stvarnog ili percipiranog članstva u određenoj društvenoj grupi ili socijalnoj kategoriji, na način koji je nepovoljniji u odnosu na uobičajeni tretman pojedinca ili skupine.[5]

Diskriminatorne tradicije, politike, ideje, prakse i zakoni postoje u mnogim zemljama i institucijama u svim dijelovima svijeta, uključujući i neke u kojima se takva diskriminacija općenito osuđuje. Na nekim mjestima korištene su mjere kompenzacije kao što su kvote da se popravi ravnoteža u korist onih za koje se vjeruje da su sadašnje ili prošle žrtve diskriminacije. Ovi pokušaji su često nailazili na kontroverze, a ponekad su ih nazivali i obrnutom diskriminacijom.

Termin diskriminacija pojavio se početkom 17. stoljeća u engleskom jeziku. To je od latinskog discriminat- 'razlikuje se', od glagola discriminare, od discrimen 'razlikovanje', od glagola discernere (koji odgovara "razlučiti").[6] Od američkog građanskog rata termin "diskriminacija" općenito je evoluirao u upotrebi u američkom engleskom kao razumijevanje predrasuda prema pojedincu zasnovanom isključivo na njihovoj rasi, kasnije generalizirano kao članstvo u određenoj društveno nepoželjnoj grupi ili društvenoj kategoriji.[7] Prije nego što je ovaj smisao riječi postao gotovo univerzalan, bio je sinonim za razlučivanje, takt i kulturu kao u "ukusu i diskriminaciji", općenito hvalevrijedan atribut; do toga da se "diskriminacija" obično omalovažava.[8][9][ strana potrebna ]

Etimologija

uredi

Terminologija

uredi

Pojam Diskriminacija se pojavio početkom 17. vijeka i to u engleskom jeziku. Porijeklo vodi od latinske riječi discriminare što bi u prijevodu na bosanski značilo razlikovati.[10] Od perioda Američkog građanskog rata izraz "diskriminacija" općenito je evoluirao u američkoj varijanti engleskog jezika i upotrebljavao se kao razumijevanje predrasudnog postupanja pojedinca a koje je zasnovano isključivo na njegovoj rasnoj pripadnosti.[11]

Utjecaj na zdravlje

uredi

Psihološki utjecaj diskriminacije na zdravlje odnosi se na kognitivne puteve putem kojih diskriminacija utječe na mentalno i fizičko zdravlje Društvena isključenist marginaliziranih i grupa nižeg statusa (npr. rasne i seksualne manjine).[12] Istraživanje odnosa između diskriminacije i zdravlja proširilo se 1990-ih, kada su istraživači predložili da se uporne rasne/etničke razlike u zdravstvenim ishodima mogu objasniti rasnim ili etničkim razlikama u iskustvima s diskriminacijom.[13] Dok se mnoga istraživanja fokusiraju na interakcije između interpersonalne diskriminacije i zdravlja, istraživači koji proučavaju diskriminaciju i zdravlje u Sjedinjenim Državama predložili su da institucionalna diskriminacija i kulturni rasizam također stvaraju uslove koji doprinose upornim rasnim i ekonomskim razlikama u zdravlju.[14][15]

Okvir za stres i suočavanje[16] primjenjuje se kako bi se istražilo kako diskriminacija utječe na zdravstvene ishode kod rasnih, rodnih i seksualnih manjina, kao i kod imigrantskog i autohtonog stanovništva.[17][18] Istraživanje pokazuje da su iskustva diskriminacije povezana s lošijim fizičkim i mentalnim zdravstvenim stanjima i dovode do povećanog sudjelovanja u nezdravim ponašanjima.[19] Dokazi o obrnutoj vezi između diskriminacije i zdravlja dosljedno su uočeni u više populacijskih grupa i različitim kulturnim i nacionalnim kontekstima.[20]

Analiza podataka iz Longitudinalne studije domaćinstava u Velikoj Britaniji pokazala je vezu između diskriminacije na osnovu invaliditeta i dobrobiti. 13,4% osoba s invaliditetom osjećalo se diskriminirano. Veće evropske studije su otkrile da je diskriminacija na osnovu invaliditeta vrlo česta. Diskriminacija na osnovu invaliditeta povezana je s nižom dobrobiti, na primjer depresijom, samoprocjenom zdravlja, psihološkim stresom i zadovoljstvom životom.[21]

Reference

uredi
  1. ↑ "What drives discrimination and how do we stop it?". www.amnesty.org (jezik: engleski). Amnesty International. Pristupljeno 13. 10. 2020. Discrimination occurs when a person is unable to enjoy his or her human rights or other legal rights on an equal basis with others because of an unjustified distinction made in policy, law or treatment.
  2. 1 2 "Discrimination: What it is, and how to cope". American Psychological Association. 31. 10. 2019. Pristupljeno 13. 10. 2020. Discrimination is the unfair or prejudicial treatment of people and groups based on characteristics such as race, gender, age or sexual orientation.
  3. ↑ "discrimination, definition". Cambridge Dictionaries Online. Cambridge University. Pristupljeno 29. 3. 2013.
  4. ↑ Introduction to sociology. 7th ed. New York: W. W. Norton & Company Inc, 2009. p. 334.
  5. ↑ "discrimination, definition". Cambridge Dictionaries Online. Cambridge University. Pristupljeno 29. marta 2013.
  6. ↑ "Definition of discrimination; Origin". Oxford Dictionaries. Oxford University. Arhivirano s originala, 14. 5. 2013. Pristupljeno 14. 1. 2013.
  7. ↑ Introduction to sociology (Print) (7th izd.). New York: W. W. Norton & Company Inc. 2009. str. 324.
  8. ↑ Simpson, J.A., ured. (1989). The Oxford Dictionary. IV (2nd izd.). Clarendon Press. str. 758. ISBN 0-19861216-8.
  9. ↑ Richard Tardif, ured. (1985). The Macquarie Concise Thesaurus — Australia's National Thesaurus. The Macquarie Library. ISBN 0-94975797-7.
  10. ↑ "Definition of discrimination; Origin". Oxford Dictionaries. Oxford University. Arhivirano s originala, 14. 5. 2013. Pristupljeno 23. 8. 2019.
  11. ↑ Introduction to sociology (Print) (7th izd.). New York: W. W. Norton & Company Inc. 2009. str. 324.
  12. ↑ Talbert, Ryan D.; Ren, Junlan (2025). "Race, Racism, and Mental Health". The Blackwell Encyclopedia of Sociology: 1–7. doi:10.1002/9781405165518.wbeos1065.pub2. ISBN 978-1-4051-6551-8.
  13. ↑ Krieger, Nancy (1999). "Embodying Inequality: A Review of Concepts, Measures, and Methods for Studying Health Consequences of Discrimination". International Journal of Health Services (jezik: engleski). 29 (2): 295–352. doi:10.2190/M11W-VWXE-KQM9-G97Q. ISSN 0020-7314. PMID 10379455. S2CID 2742219.
  14. ↑ Williams, David R.; Lawrence, Jourdyn A.; Davis, Brigette A. (1. 4. 2019). "Racism and Health: Evidence and Needed Research". Annual Review of Public Health. 40 (1): 105–125. doi:10.1146/annurev-publhealth-040218-043750. ISSN 0163-7525. PMC 6532402. PMID 30601726.
  15. ↑ Mohai, Paul; Pellow, David; Roberts, J. Timmons (1. 11. 2009). "Environmental Justice". Annual Review of Environment and Resources (jezik: engleski). 34 (1): 405–430. doi:10.1146/annurev-environ-082508-094348. ISSN 1543-5938.
  16. ↑ Major, Brenda; Quinton, Wendy J.; McCoy, Shannon K. (2002). "Antecedents and consequences of attributions to discrimination: Theoretical and empirical advances". Advances in Experimental Social Psychology. 34. Elsevier. str. 251–330. doi:10.1016/s0065-2601(02)80007-7. ISBN 978-0-12-015234-6.
  17. ↑ Krieger, Nancy (2014). "Discrimination and Health Inequities". International Journal of Health Services (jezik: engleski). 44 (4): 643–710. doi:10.2190/HS.44.4.b. ISSN 0020-7314. PMID 25626224. S2CID 30287261.
  18. ↑ Pascoe, Elizabeth A.; Smart Richman, Laura (2009). "Perceived discrimination and health: A meta-analytic review". Psychological Bulletin. 135 (4): 531–554. doi:10.1037/a0016059. hdl:10161/11809. ISSN 1939-1455. PMC 2747726. PMID 19586161.
  19. ↑ Inzlicht, Michael; McKay, Linda; Aronson, Joshua (2006). "Stigma as Ego Depletion: How Being the Target of Prejudice Affects Self-Control". Psychological Science (jezik: engleski). 17 (3): 262–269. doi:10.1111/j.1467-9280.2006.01695.x. ISSN 0956-7976. PMID 16507068. S2CID 1930863.
  20. ↑ Williams, David R.; Mohammed, Selina A. (2009). "Discrimination and racial disparities in health: evidence and needed research". Journal of Behavioral Medicine (jezik: engleski). 32 (1): 20–47. doi:10.1007/s10865-008-9185-0. ISSN 0160-7715. PMC 2821669. PMID 19030981.
  21. ↑ Hackett, Ruth A.; Steptoe, Andrew; Lang, Raymond P.; Jackson, Sarah E. (1. 3. 2020). "Disability discrimination and well-being in the United Kingdom: a prospective cohort study". BMJ Open (jezik: engleski). 10 (3). doi:10.1136/bmjopen-2019-035714. ISSN 2044-6055. PMC 7069317. PMID 32169928. Nepoznati parametar |article-number= zanemaren (pomoć)
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Diskriminacija&oldid=3781662"