Varese
Varese je grad i općina u Lombardiji, otprilike 55 kilometara sjeverozapadno od Milana. Glavni je to grad regije Varese.
| Varese | |
|---|---|
| Regija: | Varese (regija) |
| Pokrajina: | Lombardija (LOM) |
| Koordinate: | 45°49′N 8°50′E / 45.817°N 8.833°E |
| Visina: | 382 m |
| Površina: | 54 km2 |
| Stanovništvo: | 80 588 (2017.) |
| Poštanski broj: | 21100 |
| Pozivni broj: | 0332 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Viktor Maur |
| Službena stranica: | comune.varese.it |
1. siječnja 2025., pokrajina Varese imala je 881.907 stanovnika, dok je sam grad imao 79.226 stanovnika. [1]
Geografija
urediSmješten u samom podnožju Svete gore (Sacro Monte di Varese) unutar planinskog masiva Campo dei Fiori, grad Varese odlikuje se bogatom prirodnom i kulturnom baštinom. Na ovim se visinama nalaze poznati astronomski opservatorij i Geofizički centar Prealpino, dok se na planinskim padinama smjestilo slikovito selo Santa Maria del Monte. Selo je ime dobilo po srednjovjekovnom svetištu do kojeg vodi znamenita staza s avenijom kapela.
Poput Rima, Varese se prostire na sedam brežuljaka (San Pedrino, Giubiano, Campigli, Sant'Albino, Biumo Superiore, Miogni te Colle di Montalbano na kojem je smještena Villa Mirabello), a s grada se pruža otvoren pogled na istoimeno jezero Varese.[2]
Povijest
urediVarese se u povijesnim izvorima spominje od ranoga srednjeg vijeka, kada dobiva status slobodne općine (*comune*).[3] Sredinom 19. stoljeća (do 1848. godine) naselje je imalo oko 4000 stanovnika.[4]
Tijekom Drugog rata za talijansku neovisnost 1859. godine, u blizini grada odigrala se Bitka kod Varesea u kojoj se Giuseppe Garibaldi sukobio s austrijskim snagama pod zapovjedništvom podmaršala Karla von Urbana. U Vareseu je poznati zrakoplovni inženjer Alessandro Marchetti izvodio i prve pokusne letove zrakoplova Savoia-Marchetti SM.93.
Tijekom 20. stoljeća grad doživljava znatno demografsko širenje i gospodarski uzlet. Snažno se razvila prerađivačka, strojobaštinska, elektromehanička i tekstilna industrija, a Varese je u Italiji postao osobito poznat po proizvodnji obuće.[5]
Gradski simboli
uredi
Najstariji prikaz gradskoga grba datira iz oko 1347. godine, a sačuvan je na drvenim koricama rukopisa *Statuta Burgi et Castellatiae de Varisio* u gradskom arhivu. Izvorno je prikazivao srebrni samnitski štit s dva crvena kuta pri vrhu, obrubljen crnom trakom. Prema vareškom povjesničaru Luigiju Borriju (*Documenti Varesini*, 1891.), štit je u 16. stoljeću nadvišen markiškom krunom i likom svetoga Viktora, zaštitnika grada.
Službeni grb grada potvrđen je uredbom predsjednika talijanske vlade 17. lipnja 1941., dok je gradska zastava dodijeljena kraljevskim dekretom 28. travnja iste godine.
Promet
urediVarese je važno prometno čvorište u sjevernoj Italiji s razvijenom cestovnom i željezničkom mrežom. Zbog snažne gospodarske aktivnosti i dnevnih migracija, grad bilježi visok intenzitet prometa — radnim danom u Varese uđe više od 113.000 vozila.[6]
Cestovni promet
urediGlavna cestovna poveznica s Milanom jest autocesta A8 (*Autostrada dei Laghi*). Sustav gradskih obilaznica obuhvaća Istočnu obilaznicu (dvosmjerna cesta pod nadležnošću državne tvrtke ANAS), Južnu obilaznicu (autocestovna dionica kojom upravlja *Autostrada Pedemontana Lombarda*) te Sjeveroistočnu obilaznicu. Kroz grad prolazi i više važnih državnih i pokrajinskih cesta.
Željeznički promet
urediŽeljeznička mreža u potpunosti je elektrificirana, a grad poslužuju tri željezničke postaje:
- Varese (FS) – glavna postaja kojom upravljaju RFI i Centostazioni (dio grupe Ferrovie dello Stato Italiane). Početno je i završno stajalište linije S5 milanske prigradske željeznice, a nudi i izravne veze s Milanom, Švicarskom (Lugano, Mendrisio), Zračnom lukom Malpensa te Comom.
- Varese Nord i Varese Casbeno – postaje pod upravom mreže FerrovieNord na liniji Milano Cadorna – Saronno – Laveno, kojima prometuju regionalni vlakovi tvrtke Trenord.
Gradski, uspinjački i zračni promet
urediJavni gradski prijevoz obuhvaća 12 gradskih i tri prigradske autobusne linije pod upravom tvrtke *Autolinee Varesine*, dok međunarodne linije prema Švicarskoj održava *CarPostal* (Swiss Post Bus, linija 523). Između predgrađa Vellone i svetišta na brdu prometuje obnovljena povijesna Uspinjača Vellone - Sacro Monte.
U blizini Varesea nalaze se dvije zračne luke: manja Zračna luka Varese-Venegono (10 km jugoistočno), namijenjena uglavnom generalnoj avijaciji, te velika međunarodna Zračna luka Milano Malpensa, udaljena 35 km južno od grada.
Glavne znamenitosti
urediNa području grada nalazi se hodočasnički kompleks Sacro Monte di Varese ("Sveto brdo Varese"), jedno od najvažnijih marijanskih svetih mjesta u regiji. Dio je skupine Sacri Monti Pijemonta i Lombardije, koja se nalazi na UNESCO-vome popisu svjetske baštine.[7]
Religijska arhitektura
uredi
Najznačajnije vjerske građevine u gradu su:
- Bazilika sv. Viktora (građena od 16. do 17. stoljeća)
- Crkva sv. Martina (1774.)
- Crkva sv. Antuna na Motti (*Sant'Antonio alla Motta*, 1606. – 1614.)
- Crkva sv. Josipa (1504.)
- Crkva sv. Karla Boromejskog (1960. – 1961.)
Svjetovna arhitektura i vile
urediU Vareseu se nalazi više povijesnih utvrda i dvoraca, od kojih su mnogi nekada bili u posjedu plemićke obitelji Borromeo. U staroj gradskoj jezgri ističu se Pretorijska palača (*Palazzo Pretorio*) te kompleks Villa Cagna, u kojem danas djeluje Gradska glazbena škola.
Tijekom 19. i 20. stoljeća grad je obogaćen brojnim reprezentativnim vilama s raskošnim parkovima i vrtovima, od kojih je većina danas otvorena za javnost:
- Villa Recalcati – smještena u gradskoj četvrti Casbeno, podignuta je početkom 18. stoljeća te znatno proširena između 1756. i 1777. godine. Nakon što je jedno vrijeme služila kao luksuzni hotel, u njoj su danas smješteni uredi Pokrajine Varese i Prefekture.
- Villa Mylius – smještena u blizini gradskoga središta, prvotno je pripadala isusovačkom redu. Godine 1773. kupio ju je Francesco Torelli te skromno zdanje preuredio u prostranu vilu. Godine 1902. preuzima je industrijalac Giorgio Mylius, a nakon nekoliko promjena vlasnika u 20. stoljeću, poduzetnik Achille Cattaneo darovao je vilu i park gradu Vareseu 2007. godine.
- Villa Toeplitz – nalazi se u četvrti Sant'Ambrogio unutar prostranoga javnog parka. Ime nosi po bankaru poljskoga podrijetla Giuseppeu Toeplitzu (1866. – 1938.), koji je 1914. godine kupio i proširio dotadašnju seosku rezidenciju njemačke obitelji Hannesen. Udovica i sin bankara Toeplitza prodali su imanje nakon Drugoga svjetskog rata, a cjelokupni kompleks s elegantnim talijanskim parkom prešao je u vlasništvo općine Varese 1972. godine.
- Ville Ponti – reprezentativni kompleks koji je između 1850. i 1870. godine za poduzetnika Andreu Pontija projektirao milanski arhitekt Giuseppe Balzaretto. Unutrašnjost glavne zgrade oslikao je Giuseppe Bertini. Dio kompleksa čini i neoklasicistička vila *Villa Fabio Ponti*, koja je 1859. godine služila kao zapovjedni stožer Giuseppea Garibaldija. Od 1976. godine kompleks se koristi kao suvremeni kongresni centar.
- Villa Menafoglio Litta Panza – nalazi se na brežuljku Biumo Superiore, nasuprot kompleksu Ville Ponti. Sredinom 18. stoljeća dao ju je sagraditi markiz Paolo Antonio Menafoglio kao ljetnikovac. Vila i park u engleskom stilu dodatno su preuređeni u neoklasicističkom duhu tijekom napoleonskog razdoblja. Od 1996. godine imanjem upravlja Talijanska zaklada za okoliš (FAI), a u njoj je smještena iznimno vrijedna zbirka suvremene umjetnosti obitelji Panza.[8]
- Villa Augusta – podignuta u drugoj polovici 19. stoljeća u četvrti Giubiano. Nakon nekoliko promjena vlasnika i namjena (bila je u posjedu obitelji Testoni, bolnice te vjerskog reda), grad Varese kupio ju je 1968. godine za potrebe gradskih ureda, dok je njezin park otvoren za javnost 1970. godine.
- Villa Baragiola – nalazi se u četvrti Masnago. Odvjetnik Andrea Baragiola je 1895. godine uz vilu otvorio jedno od prvih konjskih trkališta u Italiji (na prostoru današnjega stadiona "Franco Ossola"). Vila je u 20. stoljeću služila i kao vjersko sjemenište, a od 2001. u vlasništvu je grada koji objekt koristi za općinske urede, a park kao javnu zelenu površinu.
- Dvorac Masnago (*Castello di Masnago*) – srednjovjekovna utvrda i palača smještena u istoimenoj gradskoj četvrti, danas pretvorena u muzej moderne i suvremene umjetnosti.
U samome središtu grada smještena je barokna palača Palazzo Estense s raskošnim parkom (izgrađena u 18. stoljeću), kao i Villa Mirabello. U Villi Mirabello, podignutoj u 18. stoljeću na istoimenome brežuljku, danas djeluje Gradski arheološki muzej (*Museo Civico Archeologico*). Imanje je okruženo njegovanim perivojem koji se izravno spaja s parkom palače Estense.[9]
- Značajne vile u Vareseu
- Villa Menafoglio Litta Panza
- Perivoj Ville Toeplitz
- Ville Ponti
Prirodne znamenitosti i parkovi
urediOsim brojnih gradskih perivoja u sklopu povijesnih vila, u četvrti Schiranna nalazi se Park Luigi Zanzi, osnovan 1960-ih godina nasipavanjem dijela obale Jezera Varese. Park predstavlja prostrani botanički vrt bogat raznovrsnim vrstama drveća i ptica, dok su obale djelomično zaštićene trščakom. Tijekom ljetnih mjeseci služi kao popularno kupalište, a opremljen je pješačkim i biciklističkim stazama.
U neposrednoj blizini grada prostire se Regionalni park prirode Campo dei Fiori (*Parco regionale Campo dei Fiori*), zaštićeno područje površine veće od 5000 hektara. Obuhvaća masive planina Campo dei Fiori i Martica, koje razdvaja dolina Rasa (spoj dolina Valcuvia i Val Olona). Nekadašnji travnati vrh Campo dei Fiorija bio je omiljeno izletište stanovnika Varesea i Milana, a cijelo je područje ime dobilo po iznimnom bogatstvu proljetnoga cvijeća. Park odlikuje velika biološka i geološka raznolikost, bogat špiljski sustav, tradicionalna poljoprivredna sela te razvijena mreža uređenih pješačkih, biciklističkih i konjičkih staza. Unutar parka utemeljeno je i šest uže zaštićenih prirodnih rezervata.
Gospodarstvo
urediGospodarstvo Varesea pretežito se oslanja na industrijsku proizvodnju te, u manjoj mjeri, na specijaliziranu poljoprivredu. Grad je nadaleko poznat po zrakoplovnoj, automobilskoj, elektrotehničkoj i strojarskoj industriji. U Vareseu i njegovoj užoj okolici sjedište imaju ili su imale poznate svjetske tvrtke:
- Aermacchi (proizvodnja vojnih i školskih zrakoplova)
- AgustaWestland (danas dio koncerna Leonardo, proizvodnja helikoptera)
- BTicino (elektrotehnička oprema i kućna automatizacija)
- Cagiva i MV Agusta (proizvodnja motocikala)
- Cobra Automotive Technologies (automobilska elektronika i sigurnosni sustavi)
- Vibram (proizvodnja visokokvalitetnih gumenih potplata za obuću)
Gospodarskom razvoju grada znatno pridonosi i blizina Međunarodne zračne luke Milano Malpensa, koja opslužuje šire područje Milana.
Obrazovanje
urediU gradu djeluje Europska škola u Vareseu (*Scuola Europea di Varese*), utemeljena 1960. godine za potrebe školovanja djece zaposlenika institucija Europske unije, prvenstveno Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije u obližnjoj Ispri.
Varese je i jedno od dva glavna sjedišta Sveučilišta u Insubriji (*Università degli Studi dell'Insubria*). U modernome sveučilišnom kampusu Bizzozero smješteni su fakulteti medicine, ekonomije, prirodnih znanosti i tehnologije.
Poznate osobe
urediS Vareseom su rođenjem, životom ili djelovanjem povezani brojni istaknuti pojedinci:
- Ferruccio Azzarini (1924. – 2005.), nogometaš
- Flaminio Bertoni (1903. – 1964.), kipar i industrijski dizajner, najpoznatiji po svom radu u tvrtki Citroën gdje je oblikovao kultne modele 2CV, H, DS i Ami 6
- Giulio Bizzozero (1846. – 1901.), liječnik i znanstvenik, pionir histologije i primjene mikroskopa u medicinskim istraživanjima
- Luigi Boffi (1846. – 1904.), arhitekt
- Laura Bono (rođena 1979.), kantautorica
- Umberto Bossi (rođen 1941.), političar, osnivač i dugogodišnji čelnik političkih stranaka Lega Lombarda i Lega Nord te bivši ministar za institucionalne reforme
- Lilli Carati (1956. – 2014.), model i glumica
- Emilio Dandolo (1830. – 1859.), sudionik Risorgimenta koji se borio u ustanku Pet dana Milana
- Enrico Dandolo (1827. – 1849.), borac za ujedinjenje Italije i jedan od osnivača kratkotrajne Rimske Republike
- Attilio Fontana (rođen 1952.), političar i predsjednik regije Lombardija (od 2018.)
- Angelo Frattini (1910. – 1975.), kipar
- Gennaro Gattuso (rođen 1978.), bivši profesionalni nogometaš i trener
- Roberto Gervasini (rođen 1947.), atletičar, državni prvak u trčanju
- Federico Leo (rođen 1988.), vozač utrka
- Laura Macchi (rođena 1979.), košarkašica koja je karijeru započela u lokalnom klubu Pallacanestro Varese
- Pietro Antonio Magatti (1691. – 1767.), kasnobarokni slikar aktivan u Lombardiji
- Roberto Maroni (1955. – 2022.), političar i bivši talijanski ministar unutarnjih poslova
- Calogero Marrone (1889. – 1945.), službenik odlikovan naslovom Pravednik među narodima
- Stefano Marzano (rođen 1950.), industrijski dizajner i dugogodišnji voditelj dizajna u tvrtki Electrolux
- Andrea Meneghin (rođen 1974.), košarkaš i trener
- Dino Meneghin (rođen 1950.), proslavljeni talijanski košarkaš, član kluba Ignis Varese
- Ottavio Missoni (1921. – 2013.), modni dizajner, atletičar i osnivač modne kuće Missoni sa sjedištem u Vareseu
- Mario Monti (rođen 1943.), ekonomist, profesor i bivši talijanski premijer
- Emilio Morosini (1830. – 1849.), sudionik borbi za ujedinjenje Italije
- Bob Morse (rođen 1951.), američki košarkaš kojeg je Gradsko vijeće Varesea 2009. godine proglasilo počasnim građaninom zbog iznimnog doprinosa športu u gradu[10]
- Attilio Nicora (1937. – 2017.), kardinal Rimske kurije i umirovljeni biskup Verone
- Aldo Ossola (rođen 1945.), košarkaš
- Franco Ossola (1921. – 1949.), nogometaš Torina poginuo u zrakoplovnoj nesreći na Supergi; gradski stadion Stadio Franco Ossola nosi njegovo ime
- Roberto Plano (rođen 1978.), koncertni pijanist
- Renato Pozzetto (rođen 1940.), glumac, redatelj i kabaretist
- Flavio Premoli (rođen 1949.), glazbenik i skladatelj
- Lia Quartapelle (rođena 1982.), političarka
- Alessio Rovera (rođen 1995.), vozač automobilističkih utrka
- Sandro Corsi, inženjer elektrotehnike, član (Fellow) udruženja IEEE
- Francesco Tamagno (1850. – 1905.), slavni operni tenor i prvi izvođač uloge Verdijeva Otella, koji je živio i umro u svojoj vili u Vareseu
- Carlo Maria Viganò (rođen 1941.), nadbiskup i bivši apostolski nuncij u SAD-u (2011. – 2016.)
- Giuseppe Zamberletti (1933. – 2019.), političar, osnivač talijanskoga sustava Civilne zaštite
Šport
urediBiciklizam
urediVarese ima dugu i bogatu tradiciju natjecateljskoga biciklizma. Grad je u dva navrata bio domaćin Svjetskoga prvenstva u cestovnom biciklizmu — 1951. i 2008. godine.[11]
Jedan od najvažnijih godišnjih športskih događaja u gradu jest klasična utrka Tre Valli Varesine, koja se obično održava krajem rujna ili početkom listopada. Trasa utrke prolazi kroz tri doline u okolici grada: Valgannu, Valcuviju i Valceresio.[12]
Varese je bio dom ili prebivalište brojnim poznatim biciklistima, među kojima su:[13]
- Ivan Basso (rođen 1977.), dvostruki pobjednik utrke Giro d'Italia (2006. i 2010.)
- Alfredo Binda (1902. – 1986.), proslavljeni biciklist 1920-ih i 1930-ih te kasniji izbornik i trener Fausta Coppija i Gina Bartalija
- Gianni Bugno (rođen 1964.), dvostruki svjetski prvak
- Noemi Cantele (rođena 1981.)
- Valentina Carretta (rođena 1989.)
- Claudio Chiappucci (rođen 1963.)
- Gabriele Colombo (rođen 1972.)
- Davide Frattini (rođen 1978.)
- Francesco Frattini (rođen 1967.)
- Óscar Freire (rođen 1976.), španjolski biciklist i trostruki svjetski prvak
- Stefano Garzelli (rođen 1973.), pobjednik utrke Giro d'Italia 2000. godine
- Paride Grillo (rođen 1982.)
- Daniele Nardello (rođen 1972.)
- Andrea Peron (rođen 1971.)
- Michael Rogers (rođen 1979.), australski biciklist i trostruki svjetski prvak u kronometru
- Filippo Turconi (rođen 2005.)
- Charly Wegelius (rođen 1978.), britanski biciklist
- Cameron Wurf (rođen 1983.), australski profesionalni biciklist i bivši olimpijski veslač
- Stefano Zanini (rođen 1969.)
Kultura i glazbeni festivali
urediU gradu se redovito održava više poznatih glazbenih manifestacija:
- Open Jazz Varese – festival posvećen jazz glazbi
- Ghost Day Festival
- Solevoci Vocal Festival – međunarodni festival vokalne i zborske glazbe (*a cappella*, gospel, klasični zborovi)
Šport
urediVarese je u športskome svijetu najpoznatiji po košarkaškom klubu Pallacanestro Varese, koji je u razdoblju od 1970. do 1979. godine nastupio u deset uzastopnih finala Kupa europskih prvaka, osvojivši pritom pet naslova prvaka Europe.[14] Grad je također bio domaćin dvaju Svjetskih prvenstava u cestovnom biciklizmu (1951. i 2008. godine).[15][16]
Istaknuti športski klubovi sa sjedištem u Vareseu:
Pobratimljeni gradovi
urediGrad Varese zbratimljen je sa sljedećim gradovima:
Alba Iulia, Rumunjska
Romans-sur-Isère, Francuska
Izvori
uredi- ↑ Varese Economia
- ↑ Comune di Varese : Amministrazione comunale e sindaco - Comune di Varese e città, Varese, Lombardia. www.comune-italia.it. Pristupljeno 8. kolovoza 2026.
- ↑ Varese nell'Enciclopedia Treccani. www.treccani.it (talijanski). Pristupljeno 26. listopada 2020.
- ↑ National Cyclopaedia of Useful Knowledge, svezak IV. Charles Knight. London. 1848. str. 811
- ↑ Varese nell'Enciclopedia Treccani. www.treccani.it (talijanski). Pristupljeno 26. listopada 2020.
- ↑ Piano Urbano della Mobilità (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 25. prosinca 2014. Pristupljeno 27. studenoga 2014.
- ↑ Sacri Monti Pijemonta i Lombardije. UNESCO World Heritage Centre (engleski). Pristupljeno 23. prosinca 2022.
- ↑ Villa e Collezione Panza. www.fondoambiente.it (talijanski). Pristupljeno 9. studenoga 2019.
- ↑ Villa Mirabello, Varese (VA) – Architetture – Lombardia Beni Culturali. www.lombardiabeniculturali.it (talijanski). Pristupljeno 26. listopada 2020.
- ↑ Varese, Bob Morse diventa cittadino onorario. La Repubblica (talijanski). Pristupljeno 23. prosinca 2022.
- ↑ World Championships Road Race. bikeraceinfo.com (engleski). Pristupljeno 23. prosinca 2022.
- ↑ Gran Fondo Tre Valli Varesine. Lakes Northern Italy Bike Tours (engleski). Pristupljeno 23. prosinca 2022.
- ↑ Stefano Zanini – Još uvijek na tržištu. Cyclingnews.com (engleski). 24. studenoga 2007. Pristupljeno 28. lipnja 2016.
- ↑ Riboni, Alice. 24. srpnja 2026. Pallacanestro Varese announce Macron as technical partner. About Macron (engleski). Pristupljeno 8. kolovoza 2026.
- ↑ World Championships ME - Road Race 2008 One day race results. www.procyclingstats.com. Pristupljeno 8. kolovoza 2026.
- ↑ 18ème Championnat du monde sur route 1951. www.memoire-du-cyclisme.eu. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. siječnja 2021. Pristupljeno 8. kolovoza 2026.