Tukulja
Tukulja[1] (mađ. Tököl, nje. Tekele) je grad u Mađarskoj.
| Tukulja | |
|---|---|
 Zračna snimka | |
| Država |  Mađarska |
| Regija | Središnja Mađarska |
| Županija | Peštanska |
| Najbliži veći grad | Kovin |
| Površina | |
| • Ukupna | 38,49 km2 |
| Koordinate | 47°19′02″N 18°58′02″E / 47.3171°N 18.9672°E |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 10.164 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 2316 |
| Pozivni broj | 24 |
| Stranica | http://www.tokol.hu |
 | |
  Tukulja Tukulja na zemljovidu Mađarske | |
Upravna organizacija
urediNalazi se u Peštanskoj županiji, u kovinskom kotaru.
Zemljopis
urediNalazi se na 47°19' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine, na Čepeljskom otoku na rijeci Dunavu.
Površine je 38,49 km².
Povijest
urediU povijesnim ispravama se prvi put spominje 1280. godine.
Jedno vrijeme je bila kraljevskim posjedom, a onda ju je kralj Ladislav IV. dao opaticama sa Zečjeg otoka (današnji Margitin otok). Od 15. stoljeća je opet u kraljevom posjedu. Bila je važnim trgovištem, gdje je bilo mnoštvo obrtnika.
Turska osvajanja nisu zaobišla ni ovaj kraj, pa je tako i Tukulja pala pod tursku vlast.
Oslobođenjem od Turaka novi gospodar postaje Eugen Savojski koji je vodio takvu useljeničku politiku koja je osiguravala povoljne uvjete za rimokatoličke doseljenike (Hrvate i Nijemce), od kojih i potječu današnje manjine Hrvata i Nijemaca. U to vrijeme su Hrvati činili većinu stanovništva koji su se uspjeli oduprijeti vanjskim utjecajima te očuvati svoje običaje, što je s druge strane pridonijelo njihovoj odvojenosti od susjednih naseljenih mjesta.[2]
Glavne gospodarske grane su bile ratarstvo, stočarstvo i mljekarstvo.
Stanovnici
urediU gradu živi 9337 stanovnika.
Stanovnici su Mađari, a od manjina Hrvati i Nijemci, koji imaju svoje manjinske samouprave. Hrvatska manjina pored samouprave je u Tukulji imala i svoj učenički dom,[1] a danas još djeluje mjesni KUD, orkestar "Kolo", Racki muški zbor i klub "Prelo". Višestoljetni boravak Hrvata u ovim krajevima je ostavio i brojne mikrotoponime.[2]
Tukuljski Hrvati (Tukuljci) su se nekada nazivali Bunjevcima, ali su vremenom prihvatili ime Rac.[3]
Govor tukuljskih Hrvata je izmiješani novoštokavski ikavski i novoštokavski (i)jekavski dijalekt hrvatskog jezika.[4]
Poznate osobe
uredi- Tadija Bošnjaković, predavač filozofije na podunavskim učilištima
Izvori
uredi- 1 2 Hrvatski glasnik, br. 44/2006. Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. siječnja 2012. (Wayback Machine) Leksikon podunavskih Hrvata
(PDF) - 1 2 Hrvatski glasnik, br. 3/2005. Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2007. (Wayback Machine) Razgovor (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 28/2008. Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2012. (Wayback Machine) Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
- ↑ Glas Dalmacije Zadar: Profesor Lisac o govorima Dalmatinske zagore, 6. ožujka 2009.
Vanjske poveznice
uredi- (mađ.) Plan ulica Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2007. (Wayback Machine)