Marsala
Marsala (sicilijanski: Maissala) je najveći grad u sicilijanskoj pokrajini Trapani od 80 587 stanovnika.[1]
| Marsala | |
|---|---|
| Comune di Marsala | |
 Panorama grada s broda | |
| Država | Italija |
| regija | Sicilija |
| pokrajina | Trapani (TP) |
| Vlast | |
| • gradonačelnik | Giulia Adamo |
| Površina | |
| • Ukupna | 241 km² |
| Visina | 12 |
| Koordinate | 37°47′N 12°26′E / 37.783°N 12.433°E |
| Stanovništvo (2012.) | |
| • Entitet | 80 587[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 91025 |
| Pozivni broj | 0923 |
| Stranica | www.comune.marsala |
 | |
  Marsala | |
Zemljopisne karakteristike
urediMarsala je lučki grad smješten smješten na najzapadnijoj točki otoka, svjetski poznata po svom istoimenom vinu - Marsala.
Povijest
urediMarsala se nalazi na mjesto gdje je bio Lilibej, najvažnije uporište Kartažana na Siciliji, koje je osnovao Himilko godine 396. pr. Kr. nakon što je uništena Motija. Ni Pir ni Rimljani ga nisu bili u stanju osvojiti nakon opsade, ali je Rimljanima godine 241. pr. Kr. predan mirovnim ugovorom kojim je završen prvi punski rat. U kasnijim ratovima je bila glavna rimska baza za pohode na Kartagu, a pod rimskom vlašću je doživio i veliki prosperitet. Municipalna prava je dobio pod Augustom, a kolonijom postao pod Pertinaksom ili Septimijem Severom.
Današnje ime "Marsala" su mu dali Arapi, a ono je izvedeno od riječi "Marsa Alah" (luka Alahova) ili "Marsa Ali" ("luka Alijeva", odnosno "velika luka" s obzirom na to da je Ali na arapskom jeziku sinonim za "veliki"). Drevna luka, koja se nalazila sjeveroistočno od današnjeg grada je uništena od rimsko-njemačkog cara Karla V. kako bi spriječila njeno korištenje od pirata. Suvremena luka se nalazi na jugoistoku.
Dana 11. svibnja 1860. se Giuseppe Garibaldi sa svojih 1000 dobrovoljaca iskrcao u Marsali i započeo svoj pohod protiv burbonske vlasti na Siciliji, odnosno borbu za ujedinjenje Italije.
Stanovništvo
urediBroj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 79 521. Djeca i mladi činili su 15 %, a starije osobe 25,4 % stanovništva.[2]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1861. | 29 012 | — |
| 1871. | 31 384 | +8,2 % |
| 1881. | 36 903 | +17,6 % |
| 1901. | 53 173 | +44,1 % |
| 1911. | 63 803 | +20,0 % |
| 1921. | 70 442 | +10,4 % |
| 1931. | 52 804 | −25,0 % |
| 1936. | 57 171 | +8,3 % |
| 1951. | 68 886 | +20,5 % |
| 1961. | 74 786 | +8,6 % |
| 1971. | 73 492 | −1,7 % |
| 1981. | 79 175 | +7,7 % |
| 1991. | 80 177 | +1,3 % |
| 2001. | 77 784 | −3,0 % |
| 2011. | 80 218 | +3,1 % |
| 2021. | 80 474 | +0,3 % |
| Izvori: [3][4] | ||
Etničke skupine
urediPogledajte i ove stranice
urediIzvori
uredi- 1 2 ITALY: Sicilia (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 1. srpnja 2013.
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
Vanjske poveznice
uredi
- Službene stranice grada Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2013. (Wayback Machine) (tal.)