Alosaur
Alosaur (od starogrčkih riječi αλλος/allos ("drugačiji, neobičan") i σαυρος/sauros ("gušter") - "neobični gušter"), najveći grabežljivi dinosaur iz doba gornje jure prije 156 do 130 milijuna godina, koji je pripadao grupi teropoda iz roda saurischia.[1] Najpoznatiji njegovi fosili otkriveni su na zapadu SAD-a, u saveznim državama Utah i Colorado.[2] Američki paleontolog Othniel C. Marsh (1831. – 1899.) dao je ovom dinosauru latinski naziv Allosaurus.
| Alosaur | |
|---|---|
 Alosaurov kostur | |
| Status zaštite | |
| Status zaštite: fosili | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Sauropsida |
| Nadred: | Dinosauria |
| Red: | Saurischia |
| Podred: | Theropoda |
| Porodica: | Allosauridae |
| Rod: | Allosaurus Marsh, 1877. |
| Rasprostranjenost | |
 | |
 | |
| Vrste | |
| Sinonimi | |
| Creosaurus Marsh, 1878. ?Epanterias Cope, 1878. | |
| Baze podataka | |
Opis
uredi
Hodao je dvonožno. Zadnji udovi služili su mu za kretanje, a prednji za lov. Na snažnim rukama imao je po tri prsta s pandžama ali vjerojatno je napadao samo raljama. Zadnji su mu udovi imali četiri pandže kojima bi kidao velike komade mesa. Imao je veliko mišićavo tijelo dugo 7-12 metara s visinom od oko 4,6 metara, a težina mi je dosezala 2 tone. Imao je veliku lubanju, ali su široki otvori umanjivali njenu težinu. Oči su mu bile velike, a iznad njih su se nalazila stabilna zadebljanja koja su tvorila zaštitu tijekom borbe. Imao je snažnu gubicu koju je mogao široko otvoriti i odjednom progutati oveći plijen. Imao je 40 zubi u gornjoj čeljusti i nešto manje u donjoj. Bili su dužine do 10 centimetara i s dvije strane nazubljeni te ukošeni unutrag kako bi spriječili bijeg uhvaćene životinje.[3]
Vrat je bio kratak, a velika glava mu je bila lakša zahvaljujući tome što je imala velike rupe. Zubi su bili dugi između 5 i 10 cm. Iznad očiju je imao prepoznatljive koštane kvrge.
Ponašanje
urediPretpostavlja se da je lovio dinosaure biljoždere, poput apatosaura i stegosaura, ali je sigurno bio i strvinar. Smatra se da su se mladunci hranili manjim životinjama poput guštera, žaba, većih kukaca, stonoga i sl. Pretpostavlja se da je vrebao plijen poput današnjih lavova, a lovio je u parovima ili u čoporima.
Rasprostranjenost i stanište
urediNastanjivao je područja današnje Sjeverne Amerike, Španjolske i istočne Afrike. U doba kasne jure ta su područja bile ravnice.
Izvori
uredi- ↑ Dinosauri – pronalasci, vrste, izumiranje, str. 54.
- ↑ Alosaur – Britannica Online
- ↑ Dinosauri – pronalasci, vrste, izumiranje, str. 54.
Literatura
uredi- Dinosauri – pronalasci, vrste, izumiranje, Felix liber d.o.o., Rijeka, 2019.
