Pataskumo

Ɗun hukuma pamarun e nder leydi diiwal yobe woyla Naajeeriya

Potiskum (Pataskuumo) ɗun go’o e ɗer hukumaji pamarii ɗi ɗer Diiwal Yobe, ɓurɓe ɗuɗuki joɗiɓe gelle ɗen ɗun Karai-Karai en e goɗɗen bolle fere-fere e ɗen hawtuɓe e Ngzim, Kanuri, Bolewa, fulɓe, Ngamo, ɗen e goɗɗe bolle ɗuɗɗe Pataskumo hanjun wonii ɓurɗun yimmɓe ɗuɗɓe e ɗer diiwal Yobe. Gelle ɗe yimmɓe ɗer muɗun anɗira sore-sore (luɓe) turotoɓe motaji, wayilɓo e remoɓe. [1] Hukuma pamarun ɗun e ɗun mari yimle jangirɗe famgo ɗun hawtugo e ɗer majun.

Pataskumo
Joogaraafi
Diiwal / Seno Nigeria
Laamu e njuɓɓudi
Ofis ardungalLocal Government Chairman
Jamirooje e limoore
Ɓeydagol neɗɗo204,866 (As of 2006 census)
Babal mbeera559 km²
Toowndi babalm
Goɗɗum
Laamɗo Potiskum
goat and sheep market in potiskum

Jangirle mawɗe ɗe hukuma pamarun Potiskum

taƴto
  • Federal College of Education (Technical) Potiskum
  • College of Administration and Business Studies
  • Al-Ma’arif College of Health Science and Technology
  • Sunnah College of Education Potiskum
  • Notion Computer Training Institute
  • Federal Government Girls College
  • Government Science and Technical College
  • Government Girls Science and Technical College
  • Government Day Secondary Schools
  • Fika Government Secondary School
  • Vocational school potiskum

Konoonii Luumo

taƴto

Potiskum un gelle anɗaɗe e kononii lumoo ɓurɓe ɗuɗuki joɗiɓe eɗer galle potiskum un waɗooɓe luumo.hanjun waɗi e waɗi inaje mawnɗe nɗe ɗun yahta eɗun warta e ko nonii luumo. E gelle nangu ɗaga lumo mawngo luumo jiyge inare eɗun sorata eɗun sadata marle (dabbeji) lumagauri luma mawngo yamowo yanɗe alal, luma NPN ɗer gelle ɗen e ko luttifu.[2]

Inare E Girgiinal Dau Jippoto Potiskum

taƴto

Inare girgiwal ɗau jippeto e ɗun gure GRA ɗun ɗer gelle da e ta hirna gelle ɗen ɗau barwal atal kano. Ofisji hukuma ɗarojun e ko wani ɗau ɗun Naajeeriya (NAMA) ganɗun ɗenɗon inare latiɗun kamatiɗun hoshugo tedduɗun yottinki lilal e ko yata e warta girgije e girgije gaɗo jeko filaki e dou ɗun ɗuɗa kugal saboe nauraji guɗaɗi e inare ɗi kuwata. Inare ɗen dai ɗe yiɓama ne e wakkati turanko en lamo to ɓe lamu semɓe wannuɓe lardi Afirika sis-shuki gamma Potiskum. Ɗun gelle jauɗe faro faruki yeso e ɗuɗuki yimmɓe e wola lesɗi gamma ta artuɗun jamus arti howi gelle gel ko ingila teta lamu geɓɓel gel. [3] Ko waɗi ɗun yiɓi inare girgiwal ɗen ɗun heɓai yaugo yile-yile hurnere ranere e bor e yasi potiskum ɗenbo nan gelle gel lattake yolɗe nattirgo goɗɗe gelle gonɗe jiki (hade) e woila lesɗi ɗin ko ɓeɗɗi mauninki lumo gon e inare ɗen.

Lumo Nau'i ko doddira jugge

taƴto

Nokkure haa jooɗorii ta fuunare gelle potiskum lumo mawngo nder lesɗe Afrik hango wonii mɓurngo mawngu. Lumo ngon ɗon hawta ñalnɗe Alarba yimmɓe iga nder leydi Naajeeriya e ɓe yaasi fuu mɓe nasta ngam sooda e soora dabbaji bano marle na'i,bamɗi,e geelooɗi fuu.[4]

Lumo Baali e Be'i

taƴto

potiskum ɗon mari lumo baali e be'i ngo ɗon hawta ñalnɗe alad yimmɓe iga nder haa yaasi Naajeeriya ɗon ngaraa coora ko sooda dabbaji pamari.

Lumo Gawri

taƴto

E ngo jottori haa hirna lumo be'i e baali haa baawo hirnawo. Lumo ngon ɗon hawta ñalnɗe alad bano ngo baali e be'i hawtata.

Himobe

taƴto