Longinus
Longinus (e ɗemngal Gerek: Λογγίνος) woni innde nde soldaat Room mo anndaaka, mo fiyi bannge Iisaa e lannda, mo e nder jamaanu hakkundeejo e won e aadaaji Kerecee’en hannde, siforii ko o tuubiiɗo e diine Kerecee’en.[1] Innde makko adii feeñde ko e Linjiila Nikodemus mo alaa ko woni e mum.[5] Lance oo ina wiyee e nder diine kerecee en katolik en "Lance ceniinde" (lancea) e daartol ngol ina haalee e nder Linjiila Yuhanna e sahaa leggal bardugal.[6] Ngolɗoo gollal ina wiyee ko kañum tagi gaañanɗe joy ceniije Almasiihu.[2][3]
Oo neɗɗo, mo innde mum anndaaka e nder Linjiilaaji, ina ɓeydoo anndeede e won e binndanɗe daartol ngol, ko o hooreejo teemedere tawaaɗo e leggal bardugal, o wiyi wonde Iisaa ko ɓii Alla,[7] ko ɗum waɗi omo hiisee wonde gooto e Kerecee’en adanɓe e tuubiiɓe Roomnaaɓe. Lefol Longinus mawni e nder duuɓi haa o wi’i o naati diina Kerecee’en ɓaawo o maayi dow leggal bardugal, nden o ɗon teddinee bana seniiɗo nder Ekklessiya Katolika Roma, Ekklessiya Ortodoks Fuunaange, e kawtalji Kerecee’en feere feere.[4][5]
Iwdiiji
taƴtoAlaa innde oo soldaat rokkaa e nder Linjiilaaji binndaaɗi ɗii; innde Longinus ndee ina tawee e Linjiila Nikodemus mo alaa ko woni e mum. Longinus wonaano ceniɗo e aadaaji Kerecee’en. Aadaaji gadani, tawaaɗi e pseudepigraphe "Bataake Hirudus feewde e Pilaatu" mo teeminannde jeegom walla jeeɗiɗaɓere, ina hollita wonde Longinus ina tampi sabu mum fiyde Iisaa, kadi o ñaawaama e nder ngaska ɗo jamma fof liyon ina ara ina fiyra mo haa fajiri, caggal ɗuum ɓanndu makko ina sella haa wonta no woorunoo wakkati.[8] Aadaaji caggal mum mbaɗti mo tuubiiɗo Kerecee'en, kono no Sabine Baring-Gould holliri nii : "Innde Longinus ndee anndaaka e nder Gerek en ko adii baaba mum Germanus, e hitaande 715. Nde naatnaa e nder Hirnaange gila e Linjiila Apokrifa mo Nikodemus e Acthoyr mo alaa ko waawi hoolaade." seniiɗo."[6]
Innde ndee ina gasa tawa ko e ɗemngal latin, nde wonnoo ko innde huuɓtodinnde e nder leƴƴi Cassia, ummoraade e ɗemngal Gerek inechē (λόγχη), konngol kuutorteengol ngam laana kaa cifaaɗe e Yuhanna 19:34.[9] Nde adii feeñde ko alkule e dow lewlewndu Kuuɓal Leggal bardugal sara nate soldaat jogiiɗo laana, winndaa, ma a taw e sahaa gooto, e alkule Gerek gonɗe e dow ŋorol, LOGINOS (ΛΟΓΙΝΟϹ), e nder deftere linjiila Siiriyankoore cermin the ye5 Defterdu Lawrensiya, Firenze. Laana kuutorteeka kaa ina anndaa ko Lance Seniiɗo, ko ɓuri jooni, haa teeŋti noon e nder dingiral cuuɗngal, ko « Laana Destiny », ka teddiniraa to Yerusalaam e teeminannde jeegom, hay so tawii noon hay hooreejo teemedere oo walla innde « Longinus » ndee noddaaka e kala ciimtol heddiingol. Ko wayi no "Lance de Longinus", lannda ina limtee e leƴƴanɗe Graal ceniɗo.[citation needed][7]
Bumre walla caɗeele gite goɗɗe cifaaka haa caggal teeminannde sappoɓiire.[10] Petrus Comestor jeyaa ko e artuɓe ɓeydude caɗeele gite e lefol ngol kadi binndol makko ina waawi firteede « wumre », « gite ɓuuɓɗe » walla « gite ɓuuɓɗe ». Lefol kaŋŋe ngol wiyi o yiyii maandeeji asamaan ko adii nde o waylata, kadi caɗeele gite makko ina mbaawi wonde sabaabu ñawu walla duuɓi.[8][9]Memde ƴiiƴam Iisaa ina safra caɗeele gite makko:
Lefol Kerecee’en ɗon wi’a Longinus laati hooreejo sooje’en Roma’en wumɓe, ɓe ɗonno ƴama laanawol haa bannge Almasiihu wakkati o waraa nder leggal bardugal. Won e ƴiiƴam Iisaa yani e gite makko, o selli. E dow kaawis oo Longinus goongɗini Iisaa.[12]
Ɓanndu Longinus ina wiyee majjii laabi ɗiɗi, kono yiytaa ko to Mantua, wondude e Sponge Seniiɗo mo ƴiiƴam Almasiihu ɓuuɓnata, ɗo ɗum haalaa – ina yaaji darnde Longinus – wonde Longinus walliino e laɓɓinde ɓanndu Almasiihu nde jippinaa e leggal bardugal. Relik oo ina joginoo diine ummitinaaɗo e darorɗe teeminannde 13ɓiire e les njiimaandi Bonacolsi.[10]
Ina wiyee wonde ko heddii koo feccii, caggal ɗuum renndini ɗum to Prague (Basilique Saint-Pierre et Paul, Vyšehrad)[11] e nokkuuji goɗɗi. Fuɗɗoode Gerek en ina kollita wonde o maayi ko to Kapadokiya. Katedraal Ortodoks Riisi biyeteeɗo St.
Teddungal hannde ngal
taƴtoLonginus, hooreejo teemedere. Ikon Riisi mo Fiyodor Zubov waɗi, hitaande 1680[12]
Longinus ina teddinee, ko ɓuri heewde ko martiri, e nder Egliis Katolik Roma, Egliis Ortodoks Fuɗnaange, e Egliis Apostolik Armeni. Ñalngu juulde makko ina waɗee ñalnde 16 oktoobar e nder deftere Martyrologie Romain, nde siftini mo, tawa alaa ko holliti heen martyr, e nder ɗeeɗoo konnguɗi : « To Yerusalaam, siftorde Saint Longinus, mo teddiniraa ko soldaat udditoowo bannge Joomiraawo leggal bardugal e lannda ».[16] Ñalngu juulde ko adii hitaande 1969 e nder Rite Roma ko ñalnde 15 marse. Eklesiya Ortodoks Fuɗnaange ina siftora mo ñalnde 16 oktoobar. E nder Egliis Apostolik Armeni, juulde makko ina siftoree ñalnde 22 oktoobar.[17]
Sifaa Saint Longinus, mo Gian Lorenzo Bernini feewni, ina jeyaa e nayi e nder cuuɗi les dome Basilika Saint Pierre, wuro Vatikan. A spfeccere noppi wiyeteende ummorii ko e Lance Sainte ina reenee kadi e nder Basilika.
Longinus e lefol mum ko tiitoonde ñalɗi Moriones baɗeteeɗi e yontere ceniinde to duunde Marinduque, to leydi Filipiin.
Pecce Hagiographique dow St. Longinus gila e teeminannde 11ɓiire haa 13ɓiire tawaaɗe to Dubrovnik ina kollita teddungal makko e ndeeɗoo nokku e nder yontaaji hakkundeeji.[18] Won heen hirsirde St. Longinus e St. Gaudentius nde winndiyanke mo anndaaka gila e teeminannde 17ɓiire e nder ekkol katolik St. Antoine mawɗo to Veli Lošinj.[13][14]
Kuraana Longinus (e ɗemngal Almaañ: Longinuskreuz) ko sifaa keeriiɗo e kuraana Arma Christi, ko ɓuri heewde e mum ko e ladde ɓaleere, kono kadi sahaa e sahaa fof e nder diiwanuuji goɗɗi Almaañ fuɗnaange.
Beresiil
taƴtoDarnde leñol
To Beresiil, Saint Longinus – e ɗemngal Pulaar, São Longuinho – ina sikkaa ina jogii doole yiytude geɗe majjuɗe. Ballal seniiɗo oo noddirtee ko e jimɗi:
San Longuinho, San Longuinho, ƴeew achar [geɗel majjungel], ɗiɗo pulinhos!
(Eeh Sen Longin, Sen Longin, so mi tawii [geɗel majjungel], mi hoppa laabi tati!)
Aadaaji leñol ina paamnina jokkondiral e geɗe majjuɗe e daartol ummoraade e balɗe seniiɗo to Rome. Ina wiyee ko o juutɗo, hono noon, omo jogii yiytere nde aldaa e caɗeele e les taabal e nder lanndaaji keewɗi. Sabu ɗuum, o yiytata, o artira geɗe ɗe ardiiɓe woɗɓe ɓee njippini e leydi.[21]
Nate ina ceerti ko fayti e fodoore hokkude hops tati, ina hollita wonde ko teddungal e wiyde ina limta seniiɗo oo walla ko ñaagaade Trinité Ceniinde
kadi
taƴto- Doggol inɗe wonande ɓe ngalaa inɗe e nder deftere
- Kaska
Tuugnorgal
taƴto- ↑ Fuhrmann, Christopher (11 April 2014). Policing the Roman Empire: Soldiers, Administration, and Public Order (Reprint ed.). Oxford University Press. p. 231. ISBN 978-0199360017.
- ↑ Bulić, Goran (2011). "Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici sv. Gaudencije i sv. Longin iz župne crkve sv. Antuna Opata Pustinjaka u Velom Lošinju". Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (in Croatian). 35 (35): 233-240. ISSN 2459-668X.
- ↑ Majer Jurišić, Krasanka (2011). "Zašto razgovarati o zaštiti spomenika?". Kvartal: Kronika Povijesti Umjetnosti U Hrvatskoj (in Croatian). 8 (1–2): 67–69.
- ↑ Baring-Gould, The Lives of the Saints, vol. III (Edinburgh) 1914, sub "March 15: S[aint] Longinus M[artyr]"; Baring-Gould adds, "The Greek Acts pretend to be by S. Hesychius (March 28th), but are an impudent forgery of late date." (on-line text).
- ↑ Baring-Gould, The Lives of the Saints, vol. III (Edinburgh) 1914, sub "March 15: S[aint] Longinus M[artyr]"; Baring-Gould adds, "The Greek Acts pretend to be by S. Hesychius (March 28th), but are an impudent forgery of late date." (on-line text).
- ↑ Fuhrmann, Christopher (11 April 2014). Policing the Roman Empire: Soldiers, Administration, and Public Order (Reprint ed.). Oxford University Press. p. 231. ISBN 978-0199360017.
- ↑ Ruth House Webber (1995). "Jimena's Prayer in the Cantor de Mio Cid and the French Epic Prayer". In Caspi, Michael (ed.). Oral Tradition and Hispanic Literature: Essays in Honor of Samuel G. Armistead. Routledge. p. 633. ISBN 978-0815320623. Retrieved 27 March 2018.
- ↑ Baring-Gould, The Lives of the Saints, vol. III (Edinburgh) 1914, sub "March 15: S[aint] Longinus M[artyr]"; Baring-Gould adds, "The Greek Acts pretend to be by S. Hesychius (March 28th), but are an impudent forgery of late date." (on-line text).
- ↑ Baring-Gould, The Lives of the Saints, vol. III (Edinburgh) 1914, sub "March 15: S[aint] Longinus M[artyr]"; Baring-Gould adds, "The Greek Acts pretend to be by S. Hesychius (March 28th), but are an impudent forgery of late date." (on-line text).
- ↑ Ruth House Webber (1995). "Jimena's Prayer in the Cantor de Mio Cid and the French Epic Prayer". In Caspi, Michael (ed.). Oral Tradition and Hispanic Literature: Essays in Honor of Samuel G. Armistead. Routledge. p. 633. ISBN 978-0815320623. Retrieved 27 March 2018.
- ↑ "Most Precious Blood and Sacred Vessels". Roman Catholic Diocese of Mantua (in Italiyeere). Archived from the original on December 23, 2018. Retrieved Dec 23, 2018.
- ↑ "Most Precious Blood and Sacred Vessels". Roman Catholic Diocese of Mantua (in Italiyeere). Archived from the original on December 23, 2018. Retrieved Dec 23, 2018.
- ↑ Bulić, Goran (2011). "Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici sv. Gaudencije i sv. Longin iz župne crkve sv. Antuna Opata Pustinjaka u Velom Lošinju". Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (in Croatian). 35 (35): 233-240. ISSN 2459-668X.
- ↑ Majer Jurišić, Krasanka (2011). "Zašto razgovarati o zaštiti spomenika?". Kvartal: Kronika Povijesti Umjetnosti U Hrvatskoj (in Croatian). 8 (1–2): 67–69.
