Isa Kaita
Isa Kaita (Yarkomaa 1912 – Noowammbar 1994) ko dawruyanke Nijeer. O yahi haa o jogi tiitooɗe laamiiɗo Madawaki Katsina, ɓaawo man, Waziri Katsina. Ko adii nde o naatata e politik, o woniino jaayndiyanke to BBC.[1]
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | İsa |
| Ɗuubi daygo | Siilo 1912 |
| Ɗoforde | Katsina |
| Date of death | 26 Jolal 1994 |
| Wolde | Inngilisjo, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | journalist |
| Janngi to | Exeter College |
| Member of political party | Northern People's Congress |
E kitaale 1950 e 1960, o woniino jaagorgal diiwaan to bannge golle e jaŋde e nder diiwaan worgo leydi Najeriya.[2][3]
Nguurndam e golle puɗɗaaɗe
taƴtoIsa Kaita jibinaa ko to Katsina e nder galle laamɗo tedduɗo : baaba makko, Mallam Haruna ko Waziri Emiraaji Katsina, tiitoonde nde o jogori jogaade caggal ɗuum kadi. O naati duɗal leslesal Katsina (caggal ɗuum innitiraa ko kolees Barewa) caggal ɗuum o fayti duɗal heblo Katsina. Caggal nde o joofni jaŋde makko e hitaande 1922, o woni e jannginde to duɗal hakkundeewal Katsina. O jannginii e duɗal ngal duuɓi 19 hade makko woppude golle ngam wonde bayyinoowo rajo e hitaande 1941. O golliima e rajo Zoy to Radio House to Accra, to leydi Ganaa. O naati e station oo ko e wolde adunaare ɗimmere, o anndaa ko o waɗi jeewte ko faati e jeewte jowitiiɗe e wolde ndee. O ummii e rajo ngo ko e hitaande 1944 ngam wonde binndoowo emiir Katsina e laamu ɓiɗɓe leydi Katsina. E hitaande 1948, o yahi to leydi Angalteer ngam heɓde dipolomaaji e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Exeter, London U.K
Golle politik
taƴtoGolle makko politik puɗɗii ko nde o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan worgo e hitaande 1951. O fooli jooɗorde ndee e les njiimaandi politik Kongres yimɓe worgo. Ko adii woote ɗee, ko o tergal sosngal e kampaañ mawɗo lannda kaa, ko kanko kadi woni gardiiɗo kaalis lannda kaa. E hitaande 1954, o lomtii Ahmadu Bello e jaagorgal diiwaan oo to bannge golle, o woniino kadi jaagorgal kaalis lannda kaa. E nder laamu leydi Naajeeriya, o woniino jaagorgal jaŋde diiwaan oo, o anndaa ko o daraniiɗo ƴellitde jaŋde yahrude yeeso e politik jaŋde laaɓtunde. O woniino kadi jaagorgal teeŋtungal wonande Ahmadu Bello, gardiiɗo diiwaan oo, gardiiɗo politik doole.[4]
Caggal golle
taƴtoCaggal nde golle politik ndartinaa e hitaande 1966 Isa Kaita woppi golle mum to Kaduna ɗo o woni tergal e yiilirde sosiyeteeji seeɗa ko wayi no Sosiyetee Afrik Dentuɗo e Chellarams. E laamu Shagari e kitaale 1980, ko kanko wonnoo hooreejo Biro Kodduwaar. O woniino kadi lobbo ngam sosde Dowla Katsina. Ko o yiɗɓe fijirde, o woniino patron fedde joy leydi Najeriya e polo leydi Najeriya. O woniino kadi tergal tiiɗngal e pelle keewɗe ko wayi no fedde Biritaan/Niiseer, fedde Indie/Nijeer, fedde Jama’atul Nasrul Islaam, Rotary club e ko nanndi heen.
O sankii ko to hoɗorde makko to Kaduna ñalnde 26 noowammbar 1994.
Tuugnorgal
taƴto- ↑ "The Story of Africa| BBC World Service". BBC. Retrieved 2018-06-11.
- ↑ Rosalynde Ainslie, Catherine Hoskyns, Ronald Segal; Political Africa: A Who's Who of Personalities and Parties, Frederick A. Praeger, 1961. p 119-120.
- ↑ Billy J. Dudley. Parties and Politics in Northern Nigeria, p 136.
- ↑ "email". Archived from the original on 27 September 2007. Retrieved 16 June 2007.
