Alice Stokes Paul (11 lewru Yarkomaa 1885 – 9 lewru Siilo hitaande 1977) ko Ameriknaajo biyeteeɗo Quaker, suffragette, suffragist, feministe, e daraniiɗo hakkeeji rewɓe, kadi ko gooto e ardiiɓe ɓurɓe mawnude e peeje kampaañ ngam waylude doosɗe leydi Amerik sappo e jeenay, prohimin se hakke suɓaade . Paul fuɗɗii, e wondude e Lucy Burns e woɗɓe, kewuuji peeje ko wayi no « Procession de la suffrage de la femme » e « Silent Sentinels », tawi ina jeyaa e kampaañ jaajɗo baɗnooɗo mbayliigu nguu e lewru ut 1920.

Alisa Pool
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi Taƴto
InditirdeAlice Paul Taƴto
InndeAlice Taƴto
Innde ɓesnguPaul Taƴto
Ɗuubi daygo11 Siilo 1885 Taƴto
ƊofordeMount Laurel Taƴto
Date of death9 Morso 1977 Taƴto
Place of deathMoorestown Taƴto
Place of burialCinnaminson Township Taƴto
SiblingHelen Paul Taƴto
RelativeWilliam Penn Taƴto
Significant personLucy Burns Taƴto
ƊemngalInngilisjo Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Writing languageInngilisjo Taƴto
Sana'ajijurist, women's rights activist, suffragette Taƴto
ResidencePaulsdale Taƴto
MovementFeminism, women's suffrage Taƴto
Memba enDaughters of the American Revolution, Silent Sentinels, Women's Social and Political Union Taƴto
Influenced byEmmeline Pankhurst, Christabel Pankhurst Taƴto
Award receivedNational Women's Hall of Fame, Connecticut Women's Hall of Fame, New Jersey Women's Hall of Fame, New Jersey Hall of Fame, Hunger Strike Medal Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://www.alicepaul.org/ Taƴto

Paul ina heewi tampinde polis e bonanndeeji goɗɗi ngam darnde makko, sahaa fof omo jaaboo e bonanndeeji . O sokaa ko e hitaande 1917 sabu tawtoreede seppo Silent Sentinels yeeso galle laamorɗo Amerik, hono no o waɗirnoo laabi keewɗi e nder golle gadiiɗe ngam heɓde woote rewɓe e nder leydi Angalteer .

Caggal hitaande 1920, Paul waɗii feccere teeminannde e gardagol lannda ngenndiijo debbo, kaɓannooka ngam waylude potal jojjanɗe aadee, nde Paul e Crystal Eastman mbinndi, ngam heɓde potal doosɗe leydi wonande rewɓe. O dañii nafoore mawnde duumiinde e naatgol rewɓe e fedde nde sariya jojjanɗe aadee 1964 reennoo ngam haɓaade njiyaagu .

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

taƴto
Paul e Helen Jardiin, c. Hitaande 1908 haa 1915

Alice Stokes Paul jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1885, to wuro Paulsdale to wuro wiyeteengo Mount Laurel, to leydi New Jersey . [1] [2] Ko o innde Alice Stokes, neene makko to bannge yumma makko e debbo William Parry. Banndiraaɓe makko ko Willam Mickle Paul II, Helen Paul Shearer e Parry Haines Paul. O mawni ko e aadaaji Quaker en e golle laamu ; Alice Paul adii anndude ko fayti e suɓngooji rewɓe ko e yumma mum, tergal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe Amerik (NAWSA), tee sahaa e sahaa fof ina wondi e yumma mum e tawtoreede batuuji suɓngooji. [3]

Paul janngi duɗal Moorestown Friends, saraaji mum, ɗo o heɓi bak makko e dow topirɗe makko. E hitaande 1901, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Swarthmore, ngal mawniiko e sehilaaɓe Hicksite woɗɓe cosi e hitaande 1864. Nde o woni to Swarthmore, Paul golliima e yiilirde toppitiinde golle laamu janngooɓe, ko ɗum huunde nde ina waawi addande mo weltaare e golle politik. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Swarthmore e hitaande 1905.

Caggal nde o timmini jaŋde makko, ngam waasde naatde e jaŋde, Paul jokki hitaande fedde nde to wuro New York, o hoɗi to bannge fuɗnaange les to galle koɗki Rivington Street . Gollaade e nder dille koɗdigal semmbinii pellital makko ngam feewnude tooñanngeeji ɗi o yi’ata e nder Amerik, kono Paul ɓooyaani ko anndi wonde golle renndo ngonaa no o foti yettaade ndeeɗoo faandaare : « Miɗo anndi e nder dumunna juutɗo sanne mi meeɗaa wonde golloowo renndo, sabu miɗo waawi yiyde wonde gollotooɓe renndo mbaɗataa ko moƴƴi e aduna hee no feewi e hitaande 1990 ndee ... a waawaa waylude ngonka kaa e golle renndo."

E hitaande 1907, caggal nde o timmini golle makko e ganndal politik, sosiyoloji, e faggudu, Paul heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania . O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Woodbrooke to Birmingham, to leydi Angalteer. Paul kadi ƴettii jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Birmingham, omo jokki e dañde kaalis e waɗde golle renndo. Ko to Birmingham o adii nande Christabel Pankhurst ina haala. Nde Paul caggal ɗuum ummii Londres ngam janngude ganndal renndo e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu Londres, o naati e fedde haɓantoonde suɓngooji , wiyeteende Dental Renndo e Politik Rewɓe (WSPU) nde Christabel e yumma mum, Emmeline Pankhurst , ardii. Paul nanngaama laabi keewɗi to Londres e nder seppooji ngam suɓaade, o waɗi duuɓi tati kasoo. Caggal nde o arti Angalteer e hitaande 1910, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania, o heɓi doktoraa makko. e nder sosiyoloji e hitaande 1912. Tiitoonde makko ko "Darnde sariya rewɓe e Pennsylvanie" ; nde yeewtidii e daartol dille rewɓe to Pennsylvania e heddiiɓe e Amerik, nde wiyi yo debbo suɓo ko huunde tiiɗnde e ñalawma oo.

Caggal nde kuulal sappo e jeenay ngal jaɓaa, Paul winnditii e duɗe ɗiɗi sariya, o ƴetti jaŋde ñalnde e kikiiɗe ngam timminde ko ɓuri yaawde. E hitaande 1922, Paul heɓi dipolom mum LL.B to duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik . E hitaande 1927, o heɓi dipoloma makko master e sariya, e hitaande 1928, o heɓi doktoraa makko e sariya siwil to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik.

Angalteer

taƴto

Golle gadane e nder suɓngo debbo Angalteer

taƴto
Pool e hitaande 1915

E hitaande 1907, caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania, Paul ummiima Angalteer, ɗo o woni ɗoon, haa o arti e dille suɓngooji rewɓe Angalteer, o woni e tawtoreede seppooji e seppooji Dental Renndo e Politik Rewɓe (WSPU). Caggal "koolkisagol" yiyde Christabel Pankhurst ina haala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Birmingham, Paul wonti jiɗɗo dille ɗee. O fuɗɗii naatde heen ko e yeeyde jaaynde suffragist e dow ŋoral laabi. E teskaade njiyaagu e suffragettes, ɗum ko golle tiiɗɗe, udditani gite makko e bonanndeeji ɗi rewɓe wonɓe e dille ɗee njogori dañde. Ɗee geɗe, kam e janngirɗe porfeseer Beatrice Webb, ina kollita Paul wonde golle renndo e moƴƴere mbaawaa addude waylooji renndo potɗi huutoreede e nder renndo : ɗum ina waawi waɗeede tan ko e potal darnde rewɓe e nder sariya. [1]

Nde o woni to Londres ndee, Paul hawri kadi e Lucy Burns, banndiiko Ameriknaajo, nde o nanngaa e polis Angalteer, mo wonata sehil makko teeŋtuɗo e nder dumunna hare woote, ko adii fof to Angalteer, caggal ɗuum to Amerik. Rewɓe ɗiɗo ɓee mbeltinii terɗe WSPU mawɗe, puɗɗii yuɓɓinde kewuuji e birooji kampaañ. Nde Emmeline Pankhurst etinooma sarde dille ɗee to Ecoppi, Paul e Burns njahdi e makko ngam wonde wallidiiɓe.

Paul heɓi hoolaare banndiraaɓe WSPU rewrude e doole makko e yeewtere yiytere e yiɗde makko waɗde hoore makko e baasal ɓanndu ngam ɓeydude yiytere dille suɓngooji. Nde o woni to galle laamorɗo WSPU to Edinburgh, Paul e suɓngooji nokkuuji ɗii mbaɗii peeje ngam salaade konngol jaagorde geɗe caggal leydi, hono Sir Edward Gray . Yontere ko adii ɗuum, ɓe kaaldii e yimɓe e nder laabi ngam humpitaade ko waɗi ɓe seppude tergal kabine o. Caggal nde Gray yeewtidi e sariyaaji ɗi o wiyi ina addana en ɓamtaare e nder batu nguu, Paul ummii, wiyi : « Eeh, ɗeen ko miijooji kaawniiɗi no feewi, kono mbele aɗa waawi yaajtinde ɗi e rewɓe ? Polis jaabtii mo, yaltini mo e batu nguu, rewi e laabi haa to nokku polis, ɗo o nanngaa ɗoo. No peewniraa nii, ndeeɗoo feere heewɓe njiyri ɗum ko no silsil renndo e seppooji laawɗinaaɗi e ɓeydagol jaayɗe e yurmeende renndo. [1]

Kewuuji caggal ɗuum ina ɓeydoo bonnude ɓanndu. Ko adii batu politik to St. Andrew’s Hall to Glasgow e lewru ut 1909, Paul ina jooɗii e dow ŋoral suudu nduu ngam waawde haaldude e jamaanu les nguu. Nde polis dooli mo jippaade, jamaanu nguu weltiima e darnde makko. Caggal ɗuum, nde Paul, Burns e wondiiɓe mum suffragettes njiɗi naatde e kewu nguu, polis fiyi ɓe nde tawnoo yimɓe yurmeende ina njiɗi reende ɓe. Caggal nde Paul e wondiiɓe mum seppooɓe ɓee nanngaa, jamaanu nguu hawri e yaasi polis ngam ɗaɓɓude yo rewɓe ɓee njaltu.

Ñalnde 9 noowammbar 1909, ngam teddinde ñalawma Lord Mayor, Lord Mayor Londres yuɓɓinii ñalngu jaagorɗe kabine e nder galle biyeteeɗo Guild Hall wuro ngoo. Paul peewnitii jaabawol WSPU ngol; kanko e Amelia Brown ɓe mbaɗti koye maɓɓe e rewɓe laɓɓinɓe, ɓe naati e nder galle hee e gollotooɓe no woorunoo, waktu 9ɓo am. Ndeen ɓe naatii e galle hee, rewɓe ɓee cuuɗii haa kewu nguu fuɗɗii oon kikiiɗe. Ndeen ɓe njaltii e suuɗnde ɓe "ƴetti darnde maɓɓe". Nde gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii , hono HH Asquith, darii ngam haalde, Brown werlii paɗe mum e nder laylaytol, rewɓe ɗiɗo ɓee fof ngulli, mbiyi « woote ngam rewɓe ! Caggal ndeen hiirde, rewɓe ɗiɗo ɓee fof nanngaa, ñaawaa lewru wooturu golle tiiɗɗe caggal nde ɓe cali yoɓde njoɓdi e njoɓdi bonnugol windooji ɗii. O sokaama to kaso Holloway to Londres .

Tuugnorgal

taƴto
  1. 1 2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :0