Alisa Pool
Alice Stokes Paul (11 lewru Yarkomaa 1885 – 9 lewru Siilo hitaande 1977) ko Ameriknaajo biyeteeɗo Quaker, suffragette, suffragist, feministe, e daraniiɗo hakkeeji rewɓe, kadi ko gooto e ardiiɓe ɓurɓe mawnude e peeje kampaañ ngam waylude doosɗe leydi Amerik sappo e jeenay, prohimin se hakke suɓaade . Paul fuɗɗii, e wondude e Lucy Burns e woɗɓe, kewuuji peeje ko wayi no « Procession de la suffrage de la femme » e « Silent Sentinels », tawi ina jeyaa e kampaañ jaajɗo baɗnooɗo mbayliigu nguu e lewru ut 1920.
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Inditirde | Alice Paul |
| Innde | Alice |
| Innde ɓesngu | Paul |
| Ɗuubi daygo | 11 Siilo 1885 |
| Ɗoforde | Mount Laurel |
| Date of death | 9 Morso 1977 |
| Place of death | Moorestown |
| Place of burial | Cinnaminson Township |
| Sibling | Helen Paul |
| Relative | William Penn |
| Significant person | Lucy Burns |
| Ɗemngal | Inngilisjo |
| Wolde | Inngilisjo |
| Writing language | Inngilisjo |
| Sana'aji | jurist, women's rights activist, suffragette |
| Residence | Paulsdale |
| Movement | Feminism, women's suffrage |
| Memba en | Daughters of the American Revolution, Silent Sentinels, Women's Social and Political Union |
| Influenced by | Emmeline Pankhurst, Christabel Pankhurst |
| Award received | National Women's Hall of Fame, Connecticut Women's Hall of Fame, New Jersey Women's Hall of Fame, New Jersey Hall of Fame, Hunger Strike Medal |
| Laawol ngol laamu anndani | https://www.alicepaul.org/ |
Paul ina heewi tampinde polis e bonanndeeji goɗɗi ngam darnde makko, sahaa fof omo jaaboo e bonanndeeji . O sokaa ko e hitaande 1917 sabu tawtoreede seppo Silent Sentinels yeeso galle laamorɗo Amerik, hono no o waɗirnoo laabi keewɗi e nder golle gadiiɗe ngam heɓde woote rewɓe e nder leydi Angalteer .
Caggal hitaande 1920, Paul waɗii feccere teeminannde e gardagol lannda ngenndiijo debbo, kaɓannooka ngam waylude potal jojjanɗe aadee, nde Paul e Crystal Eastman mbinndi, ngam heɓde potal doosɗe leydi wonande rewɓe. O dañii nafoore mawnde duumiinde e naatgol rewɓe e fedde nde sariya jojjanɗe aadee 1964 reennoo ngam haɓaade njiyaagu .
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
taƴto
Alice Stokes Paul jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1885, to wuro Paulsdale to wuro wiyeteengo Mount Laurel, to leydi New Jersey . [1] [2] Ko o innde Alice Stokes, neene makko to bannge yumma makko e debbo William Parry. Banndiraaɓe makko ko Willam Mickle Paul II, Helen Paul Shearer e Parry Haines Paul. O mawni ko e aadaaji Quaker en e golle laamu ; Alice Paul adii anndude ko fayti e suɓngooji rewɓe ko e yumma mum, tergal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe Amerik (NAWSA), tee sahaa e sahaa fof ina wondi e yumma mum e tawtoreede batuuji suɓngooji. [3]
Paul janngi duɗal Moorestown Friends, saraaji mum, ɗo o heɓi bak makko e dow topirɗe makko. E hitaande 1901, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Swarthmore, ngal mawniiko e sehilaaɓe Hicksite woɗɓe cosi e hitaande 1864. Nde o woni to Swarthmore, Paul golliima e yiilirde toppitiinde golle laamu janngooɓe, ko ɗum huunde nde ina waawi addande mo weltaare e golle politik. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Swarthmore e hitaande 1905.
Caggal nde o timmini jaŋde makko, ngam waasde naatde e jaŋde, Paul jokki hitaande fedde nde to wuro New York, o hoɗi to bannge fuɗnaange les to galle koɗki Rivington Street . Gollaade e nder dille koɗdigal semmbinii pellital makko ngam feewnude tooñanngeeji ɗi o yi’ata e nder Amerik, kono Paul ɓooyaani ko anndi wonde golle renndo ngonaa no o foti yettaade ndeeɗoo faandaare : « Miɗo anndi e nder dumunna juutɗo sanne mi meeɗaa wonde golloowo renndo, sabu miɗo waawi yiyde wonde gollotooɓe renndo mbaɗataa ko moƴƴi e aduna hee no feewi e hitaande 1990 ndee ... a waawaa waylude ngonka kaa e golle renndo."
E hitaande 1907, caggal nde o timmini golle makko e ganndal politik, sosiyoloji, e faggudu, Paul heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania . O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Woodbrooke to Birmingham, to leydi Angalteer. Paul kadi ƴettii jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Birmingham, omo jokki e dañde kaalis e waɗde golle renndo. Ko to Birmingham o adii nande Christabel Pankhurst ina haala. Nde Paul caggal ɗuum ummii Londres ngam janngude ganndal renndo e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu Londres, o naati e fedde haɓantoonde suɓngooji , wiyeteende Dental Renndo e Politik Rewɓe (WSPU) nde Christabel e yumma mum, Emmeline Pankhurst , ardii. Paul nanngaama laabi keewɗi to Londres e nder seppooji ngam suɓaade, o waɗi duuɓi tati kasoo. Caggal nde o arti Angalteer e hitaande 1910, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania, o heɓi doktoraa makko. e nder sosiyoloji e hitaande 1912. Tiitoonde makko ko "Darnde sariya rewɓe e Pennsylvanie" ; nde yeewtidii e daartol dille rewɓe to Pennsylvania e heddiiɓe e Amerik, nde wiyi yo debbo suɓo ko huunde tiiɗnde e ñalawma oo.
Caggal nde kuulal sappo e jeenay ngal jaɓaa, Paul winnditii e duɗe ɗiɗi sariya, o ƴetti jaŋde ñalnde e kikiiɗe ngam timminde ko ɓuri yaawde. E hitaande 1922, Paul heɓi dipolom mum LL.B to duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik . E hitaande 1927, o heɓi dipoloma makko master e sariya, e hitaande 1928, o heɓi doktoraa makko e sariya siwil to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik.
Kugal
taƴtoAngalteer
taƴtoGolle gadane e nder suɓngo debbo Angalteer
taƴto
E hitaande 1907, caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania, Paul ummiima Angalteer, ɗo o woni ɗoon, haa o arti e dille suɓngooji rewɓe Angalteer, o woni e tawtoreede seppooji e seppooji Dental Renndo e Politik Rewɓe (WSPU). Caggal "koolkisagol" yiyde Christabel Pankhurst ina haala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Birmingham, Paul wonti jiɗɗo dille ɗee. O fuɗɗii naatde heen ko e yeeyde jaaynde suffragist e dow ŋoral laabi. E teskaade njiyaagu e suffragettes, ɗum ko golle tiiɗɗe, udditani gite makko e bonanndeeji ɗi rewɓe wonɓe e dille ɗee njogori dañde. Ɗee geɗe, kam e janngirɗe porfeseer Beatrice Webb, ina kollita Paul wonde golle renndo e moƴƴere mbaawaa addude waylooji renndo potɗi huutoreede e nder renndo : ɗum ina waawi waɗeede tan ko e potal darnde rewɓe e nder sariya. [1]
Nde o woni to Londres ndee, Paul hawri kadi e Lucy Burns, banndiiko Ameriknaajo, nde o nanngaa e polis Angalteer, mo wonata sehil makko teeŋtuɗo e nder dumunna hare woote, ko adii fof to Angalteer, caggal ɗuum to Amerik. Rewɓe ɗiɗo ɓee mbeltinii terɗe WSPU mawɗe, puɗɗii yuɓɓinde kewuuji e birooji kampaañ. Nde Emmeline Pankhurst etinooma sarde dille ɗee to Ecoppi, Paul e Burns njahdi e makko ngam wonde wallidiiɓe.
Paul heɓi hoolaare banndiraaɓe WSPU rewrude e doole makko e yeewtere yiytere e yiɗde makko waɗde hoore makko e baasal ɓanndu ngam ɓeydude yiytere dille suɓngooji. Nde o woni to galle laamorɗo WSPU to Edinburgh, Paul e suɓngooji nokkuuji ɗii mbaɗii peeje ngam salaade konngol jaagorde geɗe caggal leydi, hono Sir Edward Gray . Yontere ko adii ɗuum, ɓe kaaldii e yimɓe e nder laabi ngam humpitaade ko waɗi ɓe seppude tergal kabine o. Caggal nde Gray yeewtidi e sariyaaji ɗi o wiyi ina addana en ɓamtaare e nder batu nguu, Paul ummii, wiyi : « Eeh, ɗeen ko miijooji kaawniiɗi no feewi, kono mbele aɗa waawi yaajtinde ɗi e rewɓe ? Polis jaabtii mo, yaltini mo e batu nguu, rewi e laabi haa to nokku polis, ɗo o nanngaa ɗoo. No peewniraa nii, ndeeɗoo feere heewɓe njiyri ɗum ko no silsil renndo e seppooji laawɗinaaɗi e ɓeydagol jaayɗe e yurmeende renndo. [1]
Kewuuji caggal ɗuum ina ɓeydoo bonnude ɓanndu. Ko adii batu politik to St. Andrew’s Hall to Glasgow e lewru ut 1909, Paul ina jooɗii e dow ŋoral suudu nduu ngam waawde haaldude e jamaanu les nguu. Nde polis dooli mo jippaade, jamaanu nguu weltiima e darnde makko. Caggal ɗuum, nde Paul, Burns e wondiiɓe mum suffragettes njiɗi naatde e kewu nguu, polis fiyi ɓe nde tawnoo yimɓe yurmeende ina njiɗi reende ɓe. Caggal nde Paul e wondiiɓe mum seppooɓe ɓee nanngaa, jamaanu nguu hawri e yaasi polis ngam ɗaɓɓude yo rewɓe ɓee njaltu.
Ñalnde 9 noowammbar 1909, ngam teddinde ñalawma Lord Mayor, Lord Mayor Londres yuɓɓinii ñalngu jaagorɗe kabine e nder galle biyeteeɗo Guild Hall wuro ngoo. Paul peewnitii jaabawol WSPU ngol; kanko e Amelia Brown ɓe mbaɗti koye maɓɓe e rewɓe laɓɓinɓe, ɓe naati e nder galle hee e gollotooɓe no woorunoo, waktu 9ɓo am. Ndeen ɓe naatii e galle hee, rewɓe ɓee cuuɗii haa kewu nguu fuɗɗii oon kikiiɗe. Ndeen ɓe njaltii e suuɗnde ɓe "ƴetti darnde maɓɓe". Nde gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii , hono HH Asquith, darii ngam haalde, Brown werlii paɗe mum e nder laylaytol, rewɓe ɗiɗo ɓee fof ngulli, mbiyi « woote ngam rewɓe ! Caggal ndeen hiirde, rewɓe ɗiɗo ɓee fof nanngaa, ñaawaa lewru wooturu golle tiiɗɗe caggal nde ɓe cali yoɓde njoɓdi e njoɓdi bonnugol windooji ɗii. O sokaama to kaso Holloway to Londres .
