Addai of Edessa
Addai of Edessa Kerecee’en Fuɗnaange, Addai mo Edessa (e ɗemngal Siri: ܡܪܝ ܐܕܝ, Mar Addai walla Mor Aday sahaa e sahaa fof ina wiyee Addeus) walla Taddeus mo Edessa ina jeyaa e almuɓɓe Iisaa capanɗe jeeɗiɗi.[1]
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Suriya |
| Innde | Thaddeus |
| Ɗuubi daygo | 1. century |
| Ɗoforde | Edessa |
| Date of death | 50 CE |
| Place of death | Edessa, Mardistan, Beirut |
| Wolde | Arabic |
| Sana'aji | presbyter |
| Position held | bishop |
| Diina | Catholic Church |
| Canonization status | saint |
| Feast day | September 3 |
| Magnum opus | Doctrine of Addai |
Ngendam
taƴtoAbgar ina heɓa Mandylion e juuɗe Addai (ikon enkaustik, suudu dewal Saint-Catherine, tufnde Sinaa).[2][3]
Tuugnaade e aadaaji Kerecee’en Fuɗnaange ceertuɗi, Addai ko yahuud jibinaaɗo to Edessa (hannde Şanlıurfa, Turki). O wari Urusaliima ngam juulde nde o nani waaju Yuhanna lootoowo (St. John le Precurner). Caggal nde o lootaama e maayo Urdun, o woni e leydi Yahuuda, o wonti tokkuɗo Iisaa. O suɓaama e nder almuɓɓe capanɗe jeeɗiɗi nelaaɓe ɗiɗo ɗiɗo ngam waajaade e nder gure e nokkuuji.
Caggal juulde Pentekosta e yahdu Iisaa dow asamaan, Addai fuɗɗii waajaade linjiila to Mesopotami, Siri e Perse. O toɗɗii almuɓɓe to Edessa, o wayli heewɓe e diine kerecee en, o mahi toon eklesiya. O yahi kadi Beyruut ngam waajaade, heewɓe ina cikki ko o sosi toon ekkol.[4]
Liturgie Siriyankeewo biyeteeɗo Liturgie Addai e Mari fuɗɗii ko hedde hitaande 200 caggal Iisaa, ko Egliis Asiriyanke Fuɗnaange e Eklesiya Katolik Kalde (ɗe ɗiɗi fof ngoni ko e leydi Irak) kuutortoo ɗum ; ko ɗum kadi huutortee e Eklesiyaaji Siiri Fuɗnaange to Indiya ɗi njiylotoo iwdi mum en ko e Tomaas Nulaaɗo, woni, Eklesiya Siiri Kaldeen e Eklesiya Katolik Siri-Malabar .
Juulde makko ina mawninee ñalnde 5 lewru bowte e nder limlebbi Kerecee'en.[5]
Addai e cellal laamɗo Abgar
Feccere e yeewtere e dow...
Eklesiya Ortodoks Fuɗnaange
Almasiihu Pantokrator (Detaay mosaïque Deesis)
Mosaïque de Almasiihu Pantokrator, Sankara Sofiya
Yiyngo
SifaaTiyoloji (Taariindi tiyoloji)LiturgiTaariindi EklesiyaSirruuji ceniiɗiYiyngo KisndamYiyngo MariyamYiyngo ikonaaji
Feccere e serie on...
Ortodoksi fuɗnaange
E nder gooŋɗinɓe Ortodoks Fuɗnaange, Addai ko almuudo Almasiihu[7] mo Sankara Tomaas Nulaaɗo neldi to Edessa ngam sellinde laamɗo Abgar V mo Osroene, mo rafi mum yani. O jooɗi ngam waajaago, nden o wayliti[8] Abgar—walla Agbar, malla nder ɗemngal Latin gootal "Acbar" — e yimɓe maako hawtaade e Saint Aggai e Saint Mari.[9]
Daartol no laamɗo Abgarus V[10][11][12] e Iisaa mbinndiri, ko daartoowo eklesiya biyeteeɗo Eusebius mo Sesariya haali ɗum e teeminannde 4ɓiire.[13] E nder iwdi lefol ngol, Eusebius hollitaama binndanɗe ina mbiya ina njogii binndanɗe laawɗuɗe ɗe Abgar e Iisaa mbaɗi, tee omo yaakorii no feewi goongaaji majji, o siftinii ɗi no feewi e nder daartol makko Eklesiya. E wiyde Eusebi :
Toma gooto e nulaaɓe sappo e ɗiɗo ɓee, e dow ballal Alla, neli Tadeyus, mo limtaa kadi e nder almuɓɓe Almasiihu capanɗe jeeɗiɗi, to Edessa, ngam wonde waajotooɗo e linjiila janngingol Almasiihu. (Taariiha Eklesiya, I, xiii)
Dabare sembiɗinki e kuuɗe Addai nder linjiila waɗi mawnugo ummaatooje Masiihiŋko'en haa fombina Armeni, woyla Mesopotami e nder Siriya haa fuunaange Antiyokiya. Daartol Taddeus ina tawee e deftere Siriya, Doctrine of Addai,[14] nde siftini darnde Addai, nde waɗi mo gooto e Nulaaɓe 72 nelaaɓe ngam saaktude diine Kerecee’en.[15] Wakkati lefol ngol warti haa lesdi Siriya, nokkuure nde natal kaayeefi ngal wi'etee, ngal limtaa nder tissue kewuuji kaayeefiiji.[6]
=Aadaaji ceertuɗi
Sankara Addai feeñii kadi e nder Deftere Yaakubu adannde e deftere Yaakubu ɗiɗaɓere.[17]
E nder aadaaji katolik en, kanko e Saint Mari ɓe njiytiraa ko patrons leñol Perse e Asiri.[1]
Tuugnorgal
taƴto- ↑ Charles George Herbermann, The Catholic Encyclopedia (Universal Knowledge Foundation, 1913), p. 136.
- ↑ Holweck, Frederick George. A Biographical Dictionary of the Saints, B. Herder, 1924, p. 15
- ↑ Holweck, Frederick George. A Biographical Dictionary of the Saints, B. Herder, 1924, p. 15
- ↑ Charles George Herbermann, The Catholic Encyclopedia (Universal Knowledge Foundation, 1913), p. 136.
- ↑ CNA. "St. Jude Thaddeus and St. Simon the Zealot, Apostles". Catholic News Agency (in Engeleere). Retrieved 2022-05-29.
- ↑ CNA. "St. Jude Thaddeus and St. Simon the Zealot, Apostles". Catholic News Agency (in Engeleere). Retrieved 2022-05-29.