Addai of Edessa Kerecee’en Fuɗnaange, Addai mo Edessa (e ɗemngal Siri: ܡܪܝ ܐܕܝ, Mar Addai walla Mor Aday sahaa e sahaa fof ina wiyee Addeus) walla Taddeus mo Edessa ina jeyaa e almuɓɓe Iisaa capanɗe jeeɗiɗi.[1]

Addai of Edessa
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuSuriya Taƴto
InndeThaddeus Taƴto
Ɗuubi daygo1. century Taƴto
ƊofordeEdessa Taƴto
Date of death50 CE Taƴto
Place of deathEdessa, Mardistan, Beirut Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajipresbyter Taƴto
Position heldbishop Taƴto
DiinaCatholic Church Taƴto
Canonization statussaint Taƴto
Feast daySeptember 3 Taƴto
Magnum opusDoctrine of Addai Taƴto

Ngendam

taƴto

Abgar ina heɓa Mandylion e juuɗe Addai (ikon enkaustik, suudu dewal Saint-Catherine, tufnde Sinaa).[2][3]

Tuugnaade e aadaaji Kerecee’en Fuɗnaange ceertuɗi, Addai ko yahuud jibinaaɗo to Edessa (hannde Şanlıurfa, Turki). O wari Urusaliima ngam juulde nde o nani waaju Yuhanna lootoowo (St. John le Precurner). Caggal nde o lootaama e maayo Urdun, o woni e leydi Yahuuda, o wonti tokkuɗo Iisaa. O suɓaama e nder almuɓɓe capanɗe jeeɗiɗi nelaaɓe ɗiɗo ɗiɗo ngam waajaade e nder gure e nokkuuji.

Caggal juulde Pentekosta e yahdu Iisaa dow asamaan, Addai fuɗɗii waajaade linjiila to Mesopotami, Siri e Perse. O toɗɗii almuɓɓe to Edessa, o wayli heewɓe e diine kerecee en, o mahi toon eklesiya. O yahi kadi Beyruut ngam waajaade, heewɓe ina cikki ko o sosi toon ekkol.[4]

Liturgie Siriyankeewo biyeteeɗo Liturgie Addai e Mari fuɗɗii ko hedde hitaande 200 caggal Iisaa, ko Egliis Asiriyanke Fuɗnaange e Eklesiya Katolik Kalde (ɗe ɗiɗi fof ngoni ko e leydi Irak) kuutortoo ɗum ; ko ɗum kadi huutortee e Eklesiyaaji Siiri Fuɗnaange to Indiya ɗi njiylotoo iwdi mum en ko e Tomaas Nulaaɗo, woni, Eklesiya Siiri Kaldeen e Eklesiya Katolik Siri-Malabar .

Juulde makko ina mawninee ñalnde 5 lewru bowte e nder limlebbi Kerecee'en.[5]

Addai e cellal laamɗo Abgar

Feccere e yeewtere e dow...

Eklesiya Ortodoks Fuɗnaange

Almasiihu Pantokrator (Detaay mosaïque Deesis)

Mosaïque de Almasiihu Pantokrator, Sankara Sofiya

Yiyngo

SifaaTiyoloji (Taariindi tiyoloji)LiturgiTaariindi EklesiyaSirruuji ceniiɗiYiyngo KisndamYiyngo MariyamYiyngo ikonaaji

Feccere e serie on...

Ortodoksi fuɗnaange

E nder gooŋɗinɓe Ortodoks Fuɗnaange, Addai ko almuudo Almasiihu[7] mo Sankara Tomaas Nulaaɗo neldi to Edessa ngam sellinde laamɗo Abgar V mo Osroene, mo rafi mum yani. O jooɗi ngam waajaago, nden o wayliti[8] Abgar—walla Agbar, malla nder ɗemngal Latin gootal "Acbar" — e yimɓe maako hawtaade e Saint Aggai e Saint Mari.[9]

Daartol no laamɗo Abgarus V[10][11][12] e Iisaa mbinndiri, ko daartoowo eklesiya biyeteeɗo Eusebius mo Sesariya haali ɗum e teeminannde 4ɓiire.[13] E nder iwdi lefol ngol, Eusebius hollitaama binndanɗe ina mbiya ina njogii binndanɗe laawɗuɗe ɗe Abgar e Iisaa mbaɗi, tee omo yaakorii no feewi goongaaji majji, o siftinii ɗi no feewi e nder daartol makko Eklesiya. E wiyde Eusebi :

Toma gooto e nulaaɓe sappo e ɗiɗo ɓee, e dow ballal Alla, neli Tadeyus, mo limtaa kadi e nder almuɓɓe Almasiihu capanɗe jeeɗiɗi, to Edessa, ngam wonde waajotooɗo e linjiila janngingol Almasiihu. (Taariiha Eklesiya, I, xiii)

Dabare sembiɗinki e kuuɗe Addai nder linjiila waɗi mawnugo ummaatooje Masiihiŋko'en haa fombina Armeni, woyla Mesopotami e nder Siriya haa fuunaange Antiyokiya. Daartol Taddeus ina tawee e deftere Siriya, Doctrine of Addai,[14] nde siftini darnde Addai, nde waɗi mo gooto e Nulaaɓe 72 nelaaɓe ngam saaktude diine Kerecee’en.[15] Wakkati lefol ngol warti haa lesdi Siriya, nokkuure nde natal kaayeefi ngal wi'etee, ngal limtaa nder tissue kewuuji kaayeefiiji.[6]

=Aadaaji ceertuɗi

Sankara Addai feeñii kadi e nder Deftere Yaakubu adannde e deftere Yaakubu ɗiɗaɓere.[17]

E nder aadaaji katolik en, kanko e Saint Mari ɓe njiytiraa ko patrons leñol Perse e Asiri.[1]

Tuugnorgal

taƴto
  1. Charles George Herbermann, The Catholic Encyclopedia (Universal Knowledge Foundation, 1913), p. 136.
  2. Holweck, Frederick George. A Biographical Dictionary of the Saints, B. Herder, 1924, p. 15
  3. Holweck, Frederick George. A Biographical Dictionary of the Saints, B. Herder, 1924, p. 15
  4. Charles George Herbermann, The Catholic Encyclopedia (Universal Knowledge Foundation, 1913), p. 136.
  5. CNA. "St. Jude Thaddeus and St. Simon the Zealot, Apostles". Catholic News Agency (in Engeleere). Retrieved 2022-05-29.
  6. CNA. "St. Jude Thaddeus and St. Simon the Zealot, Apostles". Catholic News Agency (in Engeleere). Retrieved 2022-05-29.