Leukocitoza
Leukocitoza je stanje u kojem je broj bijelih krvnih zrnaca (leukocita) iznad normalnog raspona u krvi.[1][2] Često je znak upalnog odgovora,[3] najčešće je rezultat infekcija, ali se može javiti i nakon određenih parazitskih infekcija ili tumora kostiju, kao i leukemije. Može se javiti i nakon napornog vježbanja, konvulzija poput epilepsijakih, emocijsog stresa, trudnoće i porođaja, anestezije, kao nuspojava lijekova (npr. litij) i primjene epinefrina.[1] Postoji pet glavnih tipova leukocitoze:[4] neutrofilija (najčešći oblik),[5] limfocitoza, monocitoza, eozinofilija i bazofilija. Ovo povećanje leukocita (prvenstveno neutrofila) obično je praćeno "pomakom ulijevo prema gore" u omjeru nezrelih i zrelih neutrofila i makrofaga. Udio nezrelih leukocita povećava se zbog proliferacije i inhibicije prekursora granulocita i monocita u koštanoj srži, što je stimulirano nekoliko produkata upale, uključujući C3a i G-CSF. Iako može ukazivati na bolest, leukocitoza se smatra laboratorijskim nalazom, a ne zasebnom bolešću. Ova klasifikacija je slična klasifikaciji groznica, koja je također rezultat testa umjesto bolesti. "Pomak udesno" u omjeru nezrelih i zrelih neutrofila smatrase smanjenim brojem ili nedostatkom "mladih neutrofila" (metamijelocita i trakastih neutrofila) u razmazu krvi, povezanom s prisustvom "gigantskih neutrofila". Ova činjenica pokazuje supresiju aktivnosti koštane srži, kao hematološki znak specifičan za pernicioznu anemiju i radijacijsku bolest.[6] Broj leukocita iznad 50.000.000.000/L naziva se leukemoidna reakcija, što je reakcija zdrave koštane srži na ekstremni stres, traumu ili infekciju. Razlikuje se od leukemije i od leukoeritroblastoze, kod koje su u perifernoj krvi prisutne ili nezrele bijele krvne ćelije (akutna leukemija) ili zrele, ali nefunkcionalne bijele krvne ćelije (hronična leukemija). [7]
| Leukocitoza | |
|---|---|
| Veliki granulirabi limfociti | |
| Specijalnost | Infektologija, patologija |
| Simptomi | Poremćaj broja leukocita |
| Komplikacije | Slabljenje imunskog sistema |
| Uobičajeno pojavljivanje | In utero trajanje =Doživotno/do izlječenja |
| Vrste | Neutrofilija, limfocitoza, monocitoza, eozinofilija i bazofilija |
| Uzroci | Poremećaj leukocita |
| Faktori rizika | Alabljenje imunosti |
| Dijagnostička metoda | Analiza broja leukocita u mjernpj jedinici |
| Diferencijalna dijagnoza | Leukocitopenija, radijacijska bolest |
| Prevencija | Stimulacija krvotvornih organa |
| Prognoza | Uz liječenje, dobra |
| Smrtnost | Moguća |
Klasifikacija
urediLeukocitoza se može podijeliti u podkategorizirane prema vrsti bijelih krvnih zrnaca čiji je broj povećan. Leukocitoza kod koje su neutrofili povišeni je neutrofilija; leukocitoza kod koje je broj limfocita povišen je limfocitoza; leukocitoza kod koje je broj monocita povišen je monocitoza; a leukocitoza kod koje je broj eozinofila povišen je eozinofilija.[8]
Ekstremni oblik leukocitoze, u kojem broj leukocita prelazi Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije ",", je leukostaza. U ovom obliku ima toliko leukocita da njihove nakupine blokiraju protok krvi. To dovodi do ishemijskih problema, uključujući prolazni ishemijski napad i moždani udar.
Uzroci
uredi| Uzroci leukocitoze[8] | ||||
|---|---|---|---|---|
| Neutrofilna leukocitoza (neutrofilija) |
||||
| Eozinofilna leukocitoza (eozinofilija) |
| |||
| Bazofilna leukocitoza (bazofilija) |
(rijetko) | |||
| Monocitoza | ||||
| Limfocitoza | ||||
Leukocitoza je vrlo česta kod akutno bolesnih pacijenata. Javlja se kao odgovor na širok spektar stanja, uključujući virusne, bakterijske, gljivične ili parazitske infekcije, rak, krvarenje i izloženost određenim lijekovima ili hemikalijama, uključujući steroide. Za plućne bolesti poput upale pluća i tuberkuloze, broj leukocita je vrlo važan za dijagnozu bolesti, jer je leukocitoza obično prisutna. Mehanizam koji uzrokuje leukocitozu može biti u nekoliko oblika: povećano oslobađanje leukocita iz skladišnih bazena koštane srži, smanjeno odvajanje leukocita na zidove krvnih sudova, smanjena ekstravazacija leukocita iz krvnih sudova u tkiva ili povećanje broja prekursorskih ćelija u koštanoj srži.[10]
Određeni lijekovi, uključujući kortikosteroide, litij i beta-agonisto, mogu uzrokovati leukocitozu.[11]
Leukocitoza je očekivani nalaz kod zdravih žena tokom postporođajnog perioda i nije razlog za uzbunu osim ako nije praćena kliničkim manifestacijama infekcija.[12]

Dijagnoza
urediBroj leukocita
urediIspod su referentni rasponi krvi za različite vrste leukocita i leukocita. 97,5 percentil (desne granice u intervalima na slici, koje prikazuju 95% interval predviđanja intervala predviđanja) je uobičajena granica za definiranje leukocitoze.

Liječenje
urediIako liječenje obično nije potrebno u većini slučajeva, hiperleukocitoza (broj leukocita veći od otprilike 100.000.000.000), koja se može vidjeti kod nekih pacijenata s leukemijom, liječi se kako bi se spriječila leukostaza.[13][14]
Također pogledajte
urediReference
uredi- 1 2 Rogers, Kara, ured. (2011), "Leukocytosis definition", Blood: Physiology and Circulation, Chicago: Britannica Educational Publishing, str. 198, ISBN 978-1-61530-250-5, pristupljeno 12 November 2011
- ↑ TheFreeDictionary > Leukocytosis Citing: Gale Encyclopedia of Medicine, 2008 and The American Heritage Medical Dictionary, 2007
- ↑ Porth, Carol Mattson (2011), "White blood cell response", Essentials of Pathophysiology: Concepts of Altered Health States (3rd izd.), Philadelphia: Wolters Klower Health/Lippincott Williams & Wilkins, str. 64–65, ISBN 978-1-58255-724-3, pristupljeno 13 November 2011
- ↑ Zorc, Joseph J, ured. (2009), "Leukocytosis", Schwartz's Clinical Handbook of Pediatrics (4th izd.), Philadelphia: Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins, str. 559, ISBN 978-0-7817-7013-2, pristupljeno 12 November 2011
- ↑ Schwartz, M. William, ured. (2003), "Leukocytosis", The 5-Minute Pediatric Consult (3rd izd.), Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, str. 54, ISBN 0-7817-3539-4, pristupljeno 12 November 2011
- ↑ Lutan, Vasile. Fiziopatologie medicală. Vol. 2, 31.3.2.1. Leucocitozele; "Cartea electronică: Lutan, Vasile. Fiziopatologie medicală. Vol. 2". Arhivirano s originala, 2012-03-27. Pristupljeno 2011-09-25.
- ↑ Mank V, Azhar W, Brown K. Leukocytosis. [Updated 2024 Apr 21]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK560882/
- 1 2 Mitchell, Richard Sheppard; Kumar, Vinay; Abbas, Abul K.; Fausto, Nelson (2007), Robbins Basic Pathology (8th izd.), Philadelphia: Saunders, Table 12-6, ISBN 978-1-4160-2973-1
- ↑ Naeim, Faramarz, ured. (2013). Atlas of Hematopathology. Morphology, Immunophenotype, Cytogenetics, and Molecular Approaches. P. Nagesh Rao, Sophie Song and Wayne W. Grody (eds). Academic Press. str. 642. ISBN 978-0-12-385183-3.
- ↑ Riley LK and Rupert J. Evaluation of Patients with Leukocytosis. 2015 Dec. Am Fam Physician. 1;92(11):1004-11.
- ↑ Leukocytosis: Basics of Clinical Assessment Arhivirano 6. 6. 2011. na Wayback Machine, American Family Physician. November 2000.
- ↑ Arbib, Nissim; Aviram, Amir; Gabbay Ben-Ziv, Rinat; Sneh, Orly; Yogev, Yariv; Hadar, Eran (2015-11-23). "The effect of labor and delivery on white blood cell count". The Journal of Maternal-Fetal & Neonatal Medicine (jezik: engleski). 29 (18): 2904–8. doi:10.3109/14767058.2015.1110572. ISSN 1476-7058. PMID [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2649346
9 2649346
9] Provjerite vrijednost parametra
|pmid=(pomoć). S2CID 24541975. line feed character u|pmid=na mjestu 8 (pomoć) - ↑ "Leukocytosis Treatment & Management". Medscape. 8 July 2022.
- ↑ Schiffer, Charles. "Hyperleukocytosis and leukostasis in hematologic malignancies". UpToDate.