Irrawaddy
Irrawaddy je rijeka koja u potpunosti teče kroz državu Mjanmar i to od sjevera prema jugu. Najveća je rijeka u zemlji i najvažniji komercijalni plovni put. Nastaje spajanjem rijeka N'mai i Mali i teče uglavnom ravno pravcem sjever-jug prije prolaska kroz deltu i ulivanja u Andamansko more. Slivno područje ove rijeke obuhvata površinu od oko 255.081 km2 što zauzima veliki dio Mjanmara. Vojna vlada Mjanmaru je 2007. potpisala sporazum za izgradnju sedam hidroelektrana na ovoj rijeci sa ukupno instalisanom snagom od 13.360 MW. Ekološke organizacije su izrazile zabrinutost zbog ekoloških utjecaja na ekosistem rijeke. Potencijalno ugrožene životinjske vrste su: Irrawaddski delfin i Irrawaddska riječna ajkula, izuzetno rijetka vrsta riječnog psa.
| Irrawaddy | |
|---|---|
 Novi most preko rijeke Irrawaddy u gradu Sagaing | |
 Tok, sliv, gradovi i glavne pritoke rijeke Irrawaddy | |
 | |
| Države | Mjanmar |
| Lokacija | Myitkyina, Mandalay, Bhamo |
| Dužina | 2.170 km |
| Izvor | N'Mai 28°31′50″N 97°37′55″E / 28.53056°N 97.63194°E |
| NV izvora | 4.650 m |
| Drugi izvor | Mali 27°44′48″N 97°2′5″E / 27.74667°N 97.03472°E |
| NV drugog izvora | 3.800 m |
| Ušće | Andamansko more, Ale-ywa |
| Sliv | Andamanski sliv |
| Prosječni protok | 13.000 m3/s |
| Površina sliva | 413.710 km2 |
Etimologija
urediUrođenički Kachin narod rijeku naziva Mali-Nmai-Hka. Mjanmarski naziv je Ayeyarwady što je izvedenica iz drevnog imena rijeke Ravi, koja se također naziva i rijeka Iravati, što vodi značenje iz jezika Pali odnosno njegovog sanskritskog oblika.[1]
Protok
uredi
Pritoke
urediIrrawaddy ima pet glavnih pritoka. Dok protiče od sjevera Mjanmara rijeka presijeca aluvijalne ravni i teče relativno uskim dolinama okruženim planinskim grebenima visine između 2.000 i 3.000 metara.[2] Na tom njenom puto do ušća u Andamansko more pridružuju joj se slijedeće rijeke:
Reference
uredi- ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 2. 2010. Pristupljeno 9. 5. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Burma: Sahibs in the Shan States, The Politics of Heroin in Southeast Asia (1972), Alfred W. McCoy with Cathleen B. Read and Leonard P. Adams II. Chapter 3 "The Colonial Legacy", paragraph "Burma: Sahibs in the Shan States. Pristupljeno 2. augusta 2009.
