Bugojno
Bugojno je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.
Bugojno | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Bugojno | |
.jpg) Panorama Bugojna | |
 Grb | |
 Općina Bugojno u Bosni i Hercegovini | |
  Bugojno | |
 Interaktivna karta Bugojno | |
| Koordinate: 44°03′23.7″N 17°26′53.6″E / 44.056583°N 17.448222°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Općina | Bugojno |
| Vlada | |
| • Načelnik | Hasan Ajkunić[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 360,83 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 11,44 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 31.470 |
| • Općina (gustoća) | 87,22 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 15.555 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.359,7 /km2 |
| Demonim(i) | Bugojanac |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 70 230 |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Veb-sajt | opcina-bugojno |
Historija
Kulturno-historijsko naslijeđe
Historijski razvoj Bugojna vidljiv je i u njegovom slojevitom kulturno-historijskom naslijeđu. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na području Bugojna proglasila je nacionalnim spomenicima, između ostalog, arheološko područje Pod, arheološko područje Crkvina (Grudine) u Čipuljiću, historijsko područje starog grada Vesela Straža, Rustempašića kulu, ostatke Sulejmanpašića kule te turbe Malkoča i Skenderpašića u Kopčiću.[2]
Nalazište Pod svjedoči o dubokoj prahistorijskoj naseljenosti bugojanskog kraja, dok Crkvina u Čipuljiću potvrđuje kontinuitet od antike i kasne antike do srednjeg vijeka.[3][4] Vesela Straža ostaje jedan od najvažnijih materijalnih tragova kasnosrednjovjekovne historije bugojanskog prostora.[5]
Prahistorija i antičko doba
Najstariji tragovi ljudskog života na području bugojanskog kraja potiču iz neolita, dok se najstarije poznato naselje datira u bakarno doba.[6] U prahistorijskom i protohistorijskom periodu ovaj prostor naseljavali su Desitijati, a nakon rimskog osvajanja uključen je u sastav Rimskog Carstva.[6]
U centralnom dijelu uskopaljskog prostora, na potezu Čipuljić–Bugojno, nalazilo se značajno rimsko naselje, koje se u historiografiji najčešće dovodi u vezu s naseljem Bistues.[6] Kršćanstvo je na tom području prisutno vrlo rano; prvi kršćanski sklopovi organizirani su najkasnije do 4. stoljeća, a na širem prostoru Uskoplja evidentirano je više ranokršćanskih bazilika.[6]
Arheološki lokalitet u Čipuljiću potvrđuje kontinuitet naseljenosti i sakralne funkcije prostora od kasne antike do ranog srednjeg vijeka. Kameni ulomak pronađen na tom lokalitetu povezan je s kasnoantičkom, odnosno ranokršćanskom cjelinom i ranosrednjovjekovnom nekropolom.[7]
Srednji vijek
U srednjem vijeku područje današnjeg Bugojna pripadalo je župi Uskoplje, a od kraja 12. stoljeća bilo je u sastavu bosanske države.[6] Zbog položaja između srednje Bosne, Kupresa, Livna i dalmatinskih komuna, ovaj kraj imao je važnu saobraćajnu i trgovačku ulogu.
Poseban značaj imala je Vesela Straža, kasnosrednjovjekovna utvrda i širi lokalitet Crkvine u Veseloj. Istraživanja pokazuju da je taj prostor nadzirao karavanske pravce prema Dalmaciji, kojima su se prenosili metali, stočarski proizvodi, vosak, koža i druga roba, dok su u suprotnom smjeru pristizali so, vino, maslinovo ulje, riba i luksuzna roba.[8] Arheološki nalazi s Crkvina upućuju na to da je riječ o reprezentativnoj građevini povezanoj s najvišim slojevima bosansko-humske političke elite u kasnom srednjem vijeku.[8]
Osmanski period
Nakon osmanlijskih prodora u drugoj polovini 15. stoljeća prostor Uskoplja i Bugojna dugo je imao obilježja pograničnog i ratnog područja. U historiografiji se ističe da je nakon 1463. godine ovaj kraj ostao na razmeđu ugarsko-bosanskih i osmanskih interesa, dok je trajniji osmanski upravni okvir učvršćen nakon sloma jajačke banovine u 16. stoljeću.[6]
U osmanskom periodu mijenjaju se upravne, zemljišne i konfesionalne prilike. Proces islamizacije započeo je rano nakon osmanskog osvajanja, a posebno je bio izražen u drugoj polovini 16. i u 17. stoljeću.[6] Iako se u okolini razvijaju feudalna uporišta, vjerski objekti, kule, hanovi i komunikacije, savremena urbana fizionomija samog Bugojna nije nastala kao klasična osmanska čaršija, nego se jače oblikovala tek u kasnijem periodu.[2]
Austro-Ugarska uprava
Period austro-ugarske uprave od 1878. do 1918. godine predstavlja prekretnicu u razvoju Bugojna kao modernog naselja. U tom vremenu Bugojno se izdvaja kao glavno urbano središte uskopaljskog prostora, a razvoj saobraćaja, uprave i privrede ubrzava njegovo jačanje.[6]
Izgradnja željezničke veze 1895. godine podstakla je bržu industrijalizaciju kraja. U tom kontekstu razvijaju se rudarska eksploatacija u Gračanici, šumarstvo i prerada kože, a Bugojno postaje važna tačka u mreži novih komunikacija srednje Bosne.[2]
20. stoljeće
Tokom 20. stoljeća Bugojno je zadržalo ulogu regionalnog upravnog i privrednog središta, ali je najveći razvojni zamah dostiglo poslije Drugog svjetskog rata, u periodu socijalističke Jugoslavije. Privredni razvoj tada se temeljio prije svega na industriji, naročito metalnoj, elektronskoj, kožarskoj, obućarskoj, tekstilnoj i mlinsko-pekarskoj grani, uz istovremeni razvoj poljoprivrede, šumarstva, trgovine, ugostiteljstva i turizma.[2]
Takav privredni rast doveo je i do širenja društvene infrastrukture. U gradu su podizani školski objekti, sportski centri, stadion, bazenski kompleks, hoteli i drugi javni sadržaji. Bugojno je u tom periodu bilo i važno kulturno-sportsko središte, poznato po Međunarodnom velemajstorskom šahovskom turniru, Jugoslavenskom bijenalu lutkarstva i Festivalu amaterskih pozorišta Bosne i Hercegovine.[2]
Rat u Bosni i Hercegovini i poraće
Tokom rata u Bosni i Hercegovini Bugojno je bilo jedno od važnih kriznih područja srednje Bosne. Prema sažetku predmeta Handžić i Dautović, sukobi između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane u općini Bugojno izbili su 18. jula 1993, a hrvatski civili pritvarani su na više lokacija između jula 1993. i marta 1994. godine.[9]
Geografija
Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Skopaljska dolina između općina Gornji Vakuf-Uskoplje i Donji Vakuf. Površina općine Bugojno je 361 km2.
Klima
Klima u Bugojnu je kontinentalna. Ljeta su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje mogu doseći ili premašiti 30 °C. Sunčani dani su česti, ali ponekad se mogu pojaviti i kratkotrajni pljuskovi, posebno u kasnijem ljetu. Noći su relativno svježe, što može pružiti olakšanje od dnevnih vrućina. Zime su hladne i snježne. Temperature često padaju ispod 0 °C, a snježni pokrivač ostaje na tlu tijekom većeg dijela zime. Mrazevi su česti, što može uzrokovati stvaranje leda i poledicu na cestama i trotoarima. Klimatske promjene sve više utječu na ovu regiju, što može rezultirati varijacijama u učestalosti i intenzitetu oborina, kao i temperaturnim ekstremima. Najtopliji dan je izmjeren 24. august 2007. i iznosio je 39,3 °C, dok je najhladnij izmjeren 17. februar 1956. i iznosio je -31,2 °C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 1895. iznosila je 1117 mm, dok je najmanja izmjerena 2011. i iznosila 522 mm.[10]
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Bugojno
| Sastav stanovništva – općina Bugojno | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[11] | 1991.[12] | 1981.[13] | 1971.[14] | 1961.[15] | |||
| Osoba | 31 470 (100,0%) | 46 889 (100,0%) | 39 969 (100,0%) | 31 856 (100,0%) | 24 114 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 24 650 (78,33%) | 19 697 (42,01%)1 | 16 214 (40,57%)1 | 13 050 (40,97%)1 | 7 194 (29,83%)1 | ||
| Hrvati | 5 767 (18,33%) | 16 031 (34,19%) | 14 187 (35,50%) | 12 040 (37,80%) | 9 682 (40,15%) | ||
| Srbi | 376 (1,195%) | 8 673 (18,50%) | 7 458 (18,66%) | 6 295 (19,76%) | 5 212 (21,61%) | ||
| Bosanci | 168 (0,534%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 153 (0,486%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 131 (0,416%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 76 (0,241%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 50 (0,159%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 44 (0,140%) | 927 (1,977%) | 168 (0,420%) | 156 (0,490%) | 42 (0,174%) | ||
| Nepoznato | 31 (0,099%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 13 (0,041%) | – | 20 (0,050%) | 16 (0,050%) | 6 (0,025%) | ||
| Makedonci | 4 (0,013%) | – | 16 (0,040%) | 10 (0,031%) | 6 (0,025%) | ||
| Crnogorci | 3 (0,010%) | – | 65 (0,163%) | 58 (0,182%) | 42 (0,174%) | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,006%) | 1 561 (3,329%) | 1 815 (4,541%) | 197 (0,618%) | 1 871 (7,759%) | ||
| Turci | 1 (0,003%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 1 (0,003%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | – | – | 20 (0,050%) | 19 (0,060%) | 43 (0,178%) | ||
| Mađari | – | – | 6 (0,015%) | 15 (0,047%) | 16 (0,066%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bugojno
| Sastav stanovništva – naselje Bugojno | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[11] | 1991.[12] | 1981.[13] | 1971.[14] | 1961.[15] | |||
| Osoba | 15 555 (100,0%) | 22 641 (100,0%) | 16 402 (100,0%) | 9 329 (100,0%) | 5 453 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 12 338 (79,32%) | 6 878 (30,38%)1 | 4 719 (28,77%)1 | 3 382 (36,25%)1 | 961 (17,62%)1 | ||
| Hrvati | 2 425 (15,59%) | 6 836 (30,19%) | 4 695 (28,62%) | 3 447 (36,95%) | 2 065 (37,87%) | ||
| Srbi | 325 (2,089%) | 6 809 (30,07%) | 5 280 (32,19%) | 2 131 (22,84%) | 1 661 (30,46%) | ||
| Bosanci | 132 (0,849%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 122 (0,784%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 58 (0,373%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 53 (0,341%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 31 (0,199%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 29 (0,186%) | 669 (2,955%) | 83 (0,506%) | 88 (0,943%) | 25 (0,458%) | ||
| Nepoznato | 22 (0,141%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 10 (0,064%) | – | 18 (0,110%) | 16 (0,172%) | 3 (0,055%) | ||
| Makedonci | 4 (0,026%) | – | 12 (0,073%) | 7 (0,075%) | 5 (0,092%) | ||
| Crnogorci | 3 (0,019%) | – | 59 (0,360%) | 53 (0,568%) | 34 (0,624%) | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,013%) | 1 449 (6,400%) | 1 511 (9,212%) | 173 (1,854%) | 648 (11,88%) | ||
| Turci | 1 (0,006%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | – | – | 19 (0,116%) | 18 (0,193%) | 36 (0,660%) | ||
| Mađari | – | – | 6 (0,037%) | 14 (0,150%) | 15 (0,275%) | ||
Obrazovanje
- JU "Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje",
- JU "Srednja tehnička škola",
- "Igraonica FRAMICE" Bugojno,
- JU "Osnovna škola" Gračanica,
- JU "Prva osnovna škola" Bugojno,
- JU "Osnovna škola" Bristovi,
- JU "Prva osnovna škola" Bugojno (Jaklić),
- JU "Osnovna škola" Drvetine,
- JU "Druga osnovna škola" Bugojno,
- JU "Treća osnovna škola" Bugojno,
- JU "Osnovna muzička škola" Bugojno,
- JU "Gimnazija" Bugojno,
- JU "Srednja stručna škola".[16]
Zanimljivosti
U Bugojnu na lokalitetu Pod nađen je trenutno najstariji pisani spomenik na području Bosne i Hercegovine. Datira iz 6. vijeka p. n. e. i riječ je o "jednoj keramičkoj posudi, nesumnjivo domaće izrade, na kojoj je urezan natpis od tridesetak znakova. Sadržaj tog natpisa nije još pouzdano dešifrovan, ali Radmila Šalabalić, koja se tim bavila, utvrdila je da taj natpis po svojim karakteristikama pripada etrursko-umbrijskom kulturnom krugu. Po njenom mišljenju, u pitanju je prepis s jedne metalne vaze, a sadržaj bi bio posveta jednog trgovca bogovima Janu i Juturni."[17]
Načelnici
- Dževad Mlaćo (?-1999)[18][19]
Poznate ličnosti
Turističke atrakcije
Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.
Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Evropi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.
Sport
U Bugojnu se od 1978. do 1986. održavao šahovski turnir, na kome su učestvovali poznati svjetski velemajstori.
- NK Iskra
- Karate klub Bugojno
Galerija
Katolička crkva Sv. Antuna Padovanskog
Etnoselo Rostovo
Reference
- ↑ "Bugojno". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- 1 2 3 4 5 Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomSakicCavelis - ↑ "Pod, prahistorijsko gradinsko naselje, arheološko područje". Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 11. 3. 2026. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Crkvina (Grudine) u Čipuljiću, arheološko područje". Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 11. 3. 2026. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Stari grad Vesela Straža, historijsko područje". Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 11. 3. 2026. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- 1 2 3 4 5 6 7 8 Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomSkegro1996 - ↑ Adnan Busuladžić (2015). "Antički kameni spomenik s lokaliteta Čipuljić kod Bugojna / An ancient stone monument from Čipuljić near Bugojno". Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 48. Pristupljeno 11. 3. 2026. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- 1 2 Ante Škegro; Ajla Sejfuli; Marko Ćorić. "Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne". Pristupljeno 11. 3. 2026. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ "Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina v. Enes Handžić and Senad Dautović". International Crimes Database. T.M.C. Asser Instituut. Pristupljeno 11. 3. 2026. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Klimatski podaci za grad Bugojno,Bosna i Hercegovina". novovrijeme.com. Pristupljeno 28. 5. 2024.
- 1 2 "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ↑ "Ustanove i organizacije u općini Bugojno". opcina-bugojno.ba. Arhivirano s originala, 9. 2. 2016. Pristupljeno 11. 11. 2015.
- ↑ Komentar na tekst R. Šalabalić, Archaelogia Iugoslavica, VIII, Beograd, 1967., str. 35 i dalje
- ↑ "Bosanski barometar" (Broj 96). BH Dani. 1. 3. 1999. Arhivirano s originala, 20. 12. 2019. Pristupljeno 12. 12. 2018.
- ↑ "Suspendiran Dževad Mlaćo". OHR. Pristupljeno 12. 12. 2018.
Vanjski linkovi
- Zvanični sajt općine Bugojno Arhivirano 11. 2. 2021. na Wayback Machine