Beliz

(Preusmjereno sa Belize)

Beliz je suverena država u Srednjoj Americi.[1] Do 1973. godine bio je poznat kao Britanski Honduras. Više vijekova je bio Britanska kolonija, a danas je jedina država Srednje Amerike u kojoj je službeni jezik engleski.

Beliz
Belize
Zastava Beliza Grb Beliza
Zastava Grb
Himna: "Land of the Free"
("Zemlja slobodnih")

Položaj Beliza na karti
Položaj Beliza
Glavni grad Belmopan
Službeni jezik engleski, španski
Državno uređenje  
 Kralj
Charles III
Froyla Tzalam
Johnny Briceño
Zakonodavstvo
Nezavisnost 21. septembar 1981. (od Ujedinjenog Kraljevstva) 
Površina
 Ukupno
22,966 km2 (150.)
 Vode (%)
0.7
Stanovništvo
 Ukupno
294,385 Procjena 2007 (179.)
12/km2 
Valuta Beližanski dolar (BZD)
Vremenska zona UTC-6
Pozivni broj +501
Internetska domena .bz

Historija

uredi

Prvi narod koji je osnovao državu Beliz bili su Maje oko 1500. godine prije nove ere. Na osnovu arheoloških analiza, oni su razvili i niz uređenih naselja unutar zemlje. To uključuje Caracol, Xunantunich, Lamanai, Lubaantun i mnoga druga. Prvi evropski kontakt s Belizom dogodio se 1502. godine kada je Kristofor Kolumbo ekspedicijom stigao do obale ovog područja. Godine 1638. Engleska je osnovala prvo evropsko naselje, a tu narednih 150 godina osnovana su i mnoga druga engleska naselja. Godine 1840. Beliz je postao "Kolonija Britanskog Hondurasa",[2] a 1862. godine postao je krunska kolonija. Stotinu godina nakon što je postao krunska kolonija, Belize je bio predstavnička vlada Engleske, međutim, u januaru 1964. godine dodijeljena mu je puna samouprava. Godine 1973. ime nacije promijenjeno je iz Britanski Honduras u Beliz, a 21. septembra 1981. godine postignuta je potpuna nezavisnost.[3]

Obim civilizacije Maja

Vlada

uredi

Političke podjele

uredi
Okruzi Belizea

Geografija

uredi

Beliz je smješten u Srednjoj Americi i graniči se sa Meksikom na sjeveru, Gvatemalom na jugu i zapadu, a Karipskim morem na istoku. Država je prepoznatljiva po najnižoj gustini naseljenosti u Srednjoj Americi sa 14 st/km2. ističe se i ekstremnoj biološkoj raznolikosti i prepoznatljivim ekosistemima. Na obali se nalazi močvarna obalna ravnica s mangrovskim močvarama. Na jugu i u unutrašnjosti zemlje nalaze se brda i niske planine. Većina zemljišta je nerazvijena i pošumljena listopadnim drvećem. Dio je mezoameričke žarišne tačke biološke raznolikosti i ima mnogo džungli, rezervata divljih životinja, različitih vrsta flore i faune, te posjeduje najveći pećinski sistem u ovom dijelu Americi. Neke vrste flore i faune karakteristične za Beliz uključuje crnu orhideju, drvo mahagonija i tapire.[3]

Privreda

uredi

Beliz ima malu, uglavnom privatnu preduzetničku ekonomiju koja se prvenstveno zasniva na poljoprivredi, agroindustriji i trgovini, dok turizam i građevinarstvo u posljednje vrijeme dobijaju na značaju.[4]

Stanovništvo

uredi

Kultura

uredi

Engleski je službeni jezik Beliza, što je naslijeđe njegovog bivšeg statusa britanske kolonije. Beliz je jedina zemlja u Centralnoj Americi u kojoj je engleski službeni jezik. Brojni vrtići, srednje i visokoškolske ustanove u Belizeu pružaju obrazovanje učenicima, uglavnom finansirano od strane vlade. Zemlja ima oko desetak institucija visokog obrazovanja, od kojih je najistaknutija Univerzitet u Belizu, koji je nastao iz Univerzitetskog koledža Beliza osnovanog 1986. godine.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. "About Belize". UNHCR Belize (jezik: engleski). Pristupljeno 10. 10. 2025.
  2. "Our History". Ministry of Foreign Affairs (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 12. 2025.
  3. 1 2 "Facts About Belize". bze-dc (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 12. 2025.
  4. Burnett, John (11. 10. 2006). "Large Oil Field Is Found in Belize; the Angling Begins". NPR. Arhivirano s originala, 12. 4. 2023. Pristupljeno 5. 4. 2018.

Vanjski linkovi

uredi